Građanima koji su odmah na početku koronakrize ostali bez posla ili im je plaća smanjena, a opterećeni su kreditima, uskoro istječe šestomjesečni rok odgode plaćanja pa će, ako im se financijska situacija u međuvremenu nije promijenila, morati ponovno s bankom dogovarati uvjete
Moratorij je zatražilo više od 40 tisuća građana za ukupan iznos kredita veći od devet milijardi kuna.
Kada mu je smanjena plaća, Goran Uršanić od banke je zatražio moratorij na kredit. Očekivao je da ga, zbog ove situacije, taj poček neće ništa stajati. No, moratorij nije besplatan.
'Znači platio bih za 6 mjeseci moratorija, godinu dana bih morao otplatiti više kredita. S tim da bi mi tih godinu dana rata na istom ostala, možda malo manja, to je jako, jako skupo', rekao je za HRT korisnik kredita Goran Uršanić.
Goran na kraju na moratorij nije pristao. Ali silom prilika morale su pristati 42 tisuće građana koji drugog izlaza nisu imali. Najesen onima koji su ga među prvima ugovorili, moratorij istječe.
'Ukoliko bude više ljudi kojima će biti potreban moratorij vjerujem da će banke njima izaći u susret i da će do tog roka do 31. 12. vjerojatno moći odgoditi svoje financijske obveze, prema bankama. Za sada nema čvrstog stava oko toga, ali s obzirom da je to stav europskog regulatora vjerujem da će to banke i prihvatiti', naglasio je Zdenko Adrović iz Hrvatske udruge banaka.
Do kraja rujna, oni koji ga još nisu tražili, mogu dobiti moratorij prema uvjetima koji vrijede tijekom epidemije izazvane koronavirusom. No, oni koji su ga već iskoristili, nakon isteka morat će s bankom dogovarati novi moratorij prema uvjetima koji su vrijedili prije epidemije. U takvim slučajevima, kažu u banci, sve će ovisiti o situaciji u kojoj se klijent nalazi.
'Generalni je cilj klijentima u slučaju potrebe pomoći, olakšati im teret trenutačne situacije i ono što je najbitnije omogućiti nastavak urednog ispunjavanja obveza. Najgora je solucija ukoliko se gomilaju neplaćene obveze tada se nažalost ne mogu izbjeći neki dodatni troškovi, a to bismo, a naravno i klijenti i mi kao banka, htjeli svakako izbjeći', rekao je Dario Gabrić iz Erste bank.
Prije ugovaranja, svakako treba proučiti koliko novca stoji odgoda.
'To su dokumenti koji su vrlo često opsežni, tu je potrebna koncentracija i tu je potrebno pitati nekoga da vam razjasni koje su posljedice nekakvih rečenica koje pišu u tim ugovorima', istaknula je odvjetnica za zaštitu prava potrošača Dijana Kladar.
Navažnije je moratorij zatražiti na vrijeme. Jer kada korisnik jednom postane neuredni platiša, s bankom često više nema pregovora.