Države članice Europske unije potvrdile su krajem ožujka uredbu koja predviđa zabranu prodaje novih vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine. No iznimka su vozila koja će koristiti sintetička, tzv. e-goriva. Prva je to zatražila Njemačka, a podržale su je Italija, Poljska i Bugarska. Europska komisija obvezala se da će donijeti delegiranu uredbu do jeseni ove godine, kojom će se uvesti nova kategorija vozila u EU za automobile što ih mogu pokretati samo ugljično neutralna goriva
Ukratko, industrija gleda na sintetička goriva kao na alternativu električnim vozilima, čime bi se produžio vijek trajanja onih s unutarnjim izgaranjem.
vezane vijesti
Sintetička ili e-goriva proizvode se iz čistog vodika i ugljikova dioksida koji se uzima iz atmosfere. Ta se goriva mogu koristiti u današnjim motorima s unutarnjim izgaranjem. Njihovim izgaranjem oslobađa se ugljikov dioksid, a on je već uzet iz atmosfere pa se tako ne pridonosi povećanju emisija, stoga će se prema uredbi smatrati ugljično neutralnim gorivima.
Ova vrsta goriva upotrebljavat će se od 2035. godine, kad dizelaši i benzinci odu 'u povijest', a građani će ili morati voziti električni automobil ili će, ako njihov automobil koristi benzin, morati koristiti – sintetička goriva.
Tehnologija proizvodnje e-goriva još uvijek je u povojima i daleko od komercijalizacije. Za njihovu proizvodnju potrebne su goleme količine električne energije iz obnovljivih izvora da bi se elektrolizom dobio čisti vodik. Mnogi upozoravaju na mogućnost zlouporabe jer će se i nakon 2035. na benzinskim crpkama prodavati klasična goriva s obzirom na to da će i tada prometovati vozila proizvedena prije te godine.
Nova istraživanja sugeriraju da ta tehnologija vjerojatno neće moći pokretati velik broj europskih vozila do toga datuma. Nova analiza, koju je objavio Transport & Environment, otkriva da će proizvođači sintetičkih ili e-goriva u Europi moći opskrbljivati samo dva posto europskih vozila do 2035. godine, znači samo pet milijuna od ukupno 287 milijuna vozila.
Velik problem sintetičkih goriva zasad je ogromna potrošnja energije potrebna za njihovu proizvodnju. U odnosu na cjelokupnu potrošenu energiju, iskorištava se tek 10 do 15 posto za pokretanje vozila, a električna energija ima iskoristivost oko 80 posto, piše Automania.hr. Pretpostavlja se da bi iskoristivost sintetičkih goriva mogla dosegnuti 60 posto. Zbog visokih troškova proizvodnje trenutno cijena sintetičkog goriva iznosi oko 4,50 eura po litri, ali oko 2030. godine ta bi cijena mogla pasti na 2,29 eura. Uspjeh sintetičkih goriva ovisit će o cijeni, a ona će morati biti i niža od navedene.
'U Europi bi e-goriva za automobile usisala obnovljivu električnu energiju potrebnu za ostatak gospodarstva. Također, naivno je pretpostaviti da bi zemlje u razvoju, od kojih nekima nedostaje energije za osnovne potrebe, koristile svoje obnovljive izvore energije za e-goriva u europskim automobilima samo da bi zadovoljile interese auto industrije', kažu u Transport & Environmentu, prenosi Automania.hr.
Sintetička goriva su luksuz?
Mogu li sintetička goriva spasiti dizelaše i benzince? 'Ne', odlučno kaže prof. dr. sc. Neven Duić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, ističući da su sintetička goriva jako skupa i da je pitanje tko će si to moći priuštiti. 'To će biti pravi luksuz, a ne 'automobili za raju'. Ali ni onda neće spasiti benzince i dizelaše', kaže Duić, prema čijem je mišljenju Njemačka 'izlobirala' tu iznimku kako bi spriječila da kupci u ovom trenutku počnu rapidno odustajati od kupnje benzinaca i dizelaša.
'Uložili su Nijemci velik novac u razvoj tih automobila i rado bi ih proizvodili do 2035. Tako nastavljaju kontinuitet. No cijela ta tranzicija događat će se sporije. Doduše, sjeverne europske zemlje brzo su prešle na električne automobile pa je pitanje hoće li poslije 2030. godine biti benzinaca i dizelaša za kupnju.
Hrvatska je u tom smislu na začelju. Ako ne prijeđemo na druge djelatnosti osim turizma, teško da ćemo se obogatiti. Možda nam u tome pomogne ekonomija zasnovana na znanju, poput onog što radi Rimac, koja nas može izvući iz turističke bijede, a inače ćemo i dalje imati stare automobile. No za jedno pet godina možemo očekivati da će ti automobili biti električni jer ćemo ih kupovati od Nijemaca kad ih krenu proizvoditi. U istočnu Europu električni automobili doći će pet godina kasnije', smatra Duić.
Amonijak kao gorivo?
Zrakoplovi i brodovi prelazit će na sintetička goriva. Naime baterije neće biti rješenje za interkontinentalne brodove i zrakoplove jer nemaju dovoljnu energetsku gustoću, pojašnjava nam profesor. 'Što se tiče trajekata i kraćih avionskih linija, vjerojatno će se koristiti baterije. No razvijat će se i nešto drugo – amonijak bi mogao biti alternativno gorivo budućnosti', istaknuo je Duić.
Kaže i da avioni već koriste stopostotno održivo avionsko gorivo (sustainable aviation fuel – SAF), dobiveno iz rabljenog jestivog ulja i drugih otpadnih masti. Avioindustrija upravo pomoću korištenja SAF goriva planira postati ugljično neutralna do 2050. godine. U igri su i sintetski LNG te sintetski metanol kao zamjene za fosilno gorivo.
Duić istovremeno smatra da će sintetička goriva u budućnosti zasigurno pojeftiniti zbog povoljnijeg zelenog vodika, no ne misli da bi to značajno utjecalo na automobile. 'Oni jako zagađuju gradove, odnosno gradsko zagađenje je dobrim dijelom posljedica automobila. Tendencija je da se bilo kakvo izgaranje, pa i malo, izbaci iz gradova jer je to inače nemoguće kontrolirati', zaključio je.
'Rast će potražnja za automobilima na plin'
Da su sintetička goriva izuzetno skupa, potvrđuje i prometni stručnjak Goran Husinec. Kaže nam, naime, da su i do desetak puta skuplja od klasičnih goriva, a kako ih je teže proizvoditi, zasad ne mogu dominirati na tržištu.
'Mogu li spasiti dizelaše i benzince, pitanje je to od milijun dolara. Moramo pričekati desetak godina da bismo vidjeli kakva će biti situacija. Proizvođači automobila su skeptični oko toga, iako Toyota vjeruje u to; njezini su inženjeri stavili velik novac na tu kartu i vjeruju da su automobili na vodik budućnost, a ne oni električni', kaže Husinec. Podsjetimo, Toyota trenutno testira novo sintetičko gorivo u suradnji s Exxon Mobilom, što potvrđuje da se ne žele 'kladiti' samo na struju.
Husinec je također skeptičan oko prilagodbe Hrvatske novom pravilu, jer smatra da si prosječan hrvatski građanin neće moći priuštiti novi automobil.
'Prosječna cijena upotrebljivog električnog automobila iznosi oko 34.000 eura, što je nedostižno za prosječnog hrvatskog vozača. Mislim da će se ljudi jednostavno krpati koliko god budu mogli na dizel i benzin te da će opet rasti potražnja za automobilima na plin, jer to je najjeftinija ekološka varijanta.
Također, električni automobil je skup u nabavi, no kad ga kupite, vozite se relativno jeftino. No ako svi prijeđu na električne automobile, ljudi će se voziti po cijele dane i tu se postavlja pitanje možemo li očekivati još veće gužve u prometu', pita se Husinec.
