Ekskluzivni intervju: Mohamed Ali Alabbar

Arapski poduzetnik koji je kupio Andabakove hotele otkriva koje su mu sljedeće ulagačke mete u Hrvatskoj, ne odustaje od 'Zagrebačkog Manhattana': Ako se opet raspiše natječaj, rado bih se javio

29.06.2022 u 11:01

Bionic
Reading

Prije nešto više od godinu dana poduzetnik Jako Andabak prodao je lanac hotela Bluesun Hotels & Resorts arapskom poduzetniku Mohamedu Ali Alabbaru, točnije njegovoj kompaniji Eagle Hills. Dvije godine ranije, Alabbar je u Zagrebu trebao graditi 'Zagrebački Manhattan', projekt vrijedan pola milijarde eura, a u javnosti je već tad bio poznat kao investitor u velebni projekt 'Beograd na vodi' vrijedan više milijardi eura. Veliki projekti nisu ništa nego mrvice u portfelju njegove krovne tvrtke Emaar Properties koja je osim niza golemih građevinskih projekata na Bliskom istoku i Aziji sagradila najviši neboder na svijetu - Burj Khalifu u Dubaiju

Alabbar je sagradio i Dubai Mall, drugi najveći šoping centar u svijetu te bezbroj stambenih i poslovnih centara u više od 30 zemalja svijeta - njegova tvrtka najveći je građevinski developer na svijetu. Jedan je i od najvećih proizvođača hrane na Bliskom istoku, a prije pet godina upustio se i u internetsku trgovinu i logistiku, kako kaže za tportal, samo zato što neće da mu Amazon dominira u regiji te je i u tome uspio.

Koji su mu ciljevi s Bluesun Hotels & Resortsom, kakve sve prilike traži u Hrvatskoj i kako je otkrio golemi potencijal hrvatskog turizma, Alabbar je otkrio u ekskluzivnom intervjuu za tportal. Razgovarali smo u hotelu Maestral u Brelima. Izbjeći se nije mogla tema moguće velike globalne ekonomske krize, pri čemu Alabbara najviše zabrinjavaju rastuće cijene hrane.

'Zbunjem sam događajima, gdje su ljudi koji bi se trebali brinuti o ljudima', kaže nam jedan od najmoćnijih poduzetnika iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Postali ste vlasnik Bluesun Hotels & Resortsa prije više od godinu dana. Što se sve promijenilo pod vašom upravom, koliko ste novca uložili u destinacije i kakav vam je plan za ovu sezonu?

U hotele smo uložili oko 50 milijuna eura, još planiramo uložiti toliko. Da bi se ozbiljno bavili turizmom morate stalno ulagati. Ne može stati i misliti da ćete zarađivati. Pogledajte kako se svijet mijenja, vaš telefon se stalno ažurira, slično je i s turizmom. Morate stalno evoluirati, dovoditi nove chefove, mijenjati menije, poboljšavati usluge…Mi imamo dobre ljude koji brinu o Blue Sunu i strastveni su u poslu. Zajedno smo dobar tim i stalno promišljamo što možemo bolje i stalno gledamo tržište – odakle nam dolaze gosti, što bi oni željeli, što će željeti iduće godine. Ako uživate u onome što radite uvijek može pronaći nešto što ćete poboljšati. Vjerujemo u naše destinacije i u Hrvatsku.

Je li bilo puno skeptika kad ste rekli da ćete uložiti u Hrvatsku?

Itekako. Pitali su me zašto kupujem sve te hotele od kojih svi do jednog trebaju renovaciju i slične stvari. Ali, ako vjerujete u projekt, hrvatsko gospodarstvo i ljepotu ovih lokacija, naša investicija nije upitna. Nije ovo biznis kojim ćete se baviti jednu ili dvije godine, ulažemo na duge staze i imamo dugoročne ciljeve. Najvažnije je da sad u Hrvatskoj imamo dobre ljude i dobru međusobnu kemiju. Naši ljudi su jednako dobri kao i međunarodna konkurencija, a s vremenom ćemo postati i bolji.

Jesu li vas dobro prihvatili u lokalnoj zajednici, kakav trag možete ostaviti?

Ljudima je drago da smo posao shvatili jako ozbiljno. Turizam je veliki biznis i u okolici su svi postali svjesni da ćemo im možda dovesti bolje goste, da ćemo povećati prihod svima, da će zbog toga i lokalni proračuni zaraditi više od PDV-a. Ljudi vide da jako pazimo na okoliš. Zajedno će i naše osoblje postati bolje, zaradit će veće plaće i naučit ćemo se kako poboljšati hotele, kako ih urediti da budu poput prekrasnih palača. Kad zaposlenici vide da kod nas imaju svrhu mislim da će svi pohrliti nama.

Kakva vam je suradnja s ostalim dioničarima Blue Suna, u prvom redu s mirovinskim fondom Erste Plavi?

Suradnja je vrlo korektna, Erste Plavi su vrlo profesionalno sudjelovali u svim bitnim odlukama za razvoj naše kompanije.

Dolazite li često u Hrvatsku, što vas se najviše dojmilo u našoj zemlji?

Ovdje sam svakih nekoliko mjeseci i nevjerojatno mi je koliko malo ljudi na svijetu zna za Hrvatsku. Prije tri godine pričao sam s jednim prijateljem Nijemcem. On mi je rekao da zapravo jako malo Nijemaca zna za Hrvatsku, a na nekoliko sati vožnje su od vas. Zamislite, ako tako malo Nijemaca zna za Hrvatsku, a mogu doći ovdje automobilom, koliki je zapravo vaš potencijal. Pred vama je još dugačak put po pitanju turizma, osim prirodnih ljepota, posebni ste po tome što u blizini svake destinacije s hotelom imate gradić do kojeg možete prošetati. To je kritično za turizam, da možete otići u grad, popiti kavu, obaviti šoping i vidjeti domaće ljude, ne žele svi ljetovati u zatvorenom resortu na Baliju. Amerikanci su lani raskolačili oči kad su dobili izravne linije za Dubrovnik, to su velike prilike.

Što po vama donosi budućnost, gdje će biti hrvatski turizam biti za deset godina?

Turizam je rastući biznis i naprijed ga tjera tehnologija. Ljudi su uzbuđeni jer mogu sve vidjeti i sami istražiti. Nekad smo gledali svijet kroz ono što nam je donio Hollywood. U ljudskoj je prirodi da istražuju, a nikad u povijesti nismo imali bolju povezanost zračnim linijama. Društvene mreže i tehnologija otkrivaju nam više nego ikome ikada. Srednja klasa u svijetu raste i nadam se da će to tako i ostati. Vi imate 1700 kilometara obale, no po broju turista na sličnim destinacijama ste skromni. No opet, možda je i to velika prednost Hrvatske.

Planirate li kakve nove investicije u Hrvatskoj?

Da, tražimo moguće prilike za razvoj nekretninskih projekata. Tražimo zanimljivosti jer je Hrvatska dobro mjesto za ulaganja. U nekretninskom biznisu imate povoljan odnos ponude i potražnje, to mi je najvažnije. Osim toga, dobre su prilike za ulaganja u vikend kuće i apartmane na obali. Zanimljiv mi je i vaš prehrambeni sektor, ali primarno me zanima razvoj nekretninskih projekata, šoping centri i stambeni projekti.

Što je sa zagrebačkim 'Manhattanom' koji ste trebali razvijati, je li projekt živ?

Nažalost, ne, taj projekt nije živ. Ako lokalna vlast ponovno raspiše natječaj za oživljavanje tog prostora u Zagrebu, rado bih se opet javio na njega, ali možda oni sad imaju neke druge prioritete. Šteta, jer se na tom mjestu u Zagrebu moglo se izgraditi nešto stvarno jedinstveno i nešto što bi se uklopilo u vizuru grada.

Kako napreduju vaši projekti Beograda na vodi i turističke luke u albanskom Draču?

Beograd lijepo napreduje, ondje je dovršeno oko stotinu zgrada, jedna je upravo dovršena prošli tjedan. Što se Drača tiče, nadam se da će radovi početi već idući mjesec, za desetak dana. Ljudi u Albaniji danas su ponosni na taj projekt i svi žele raditi za nas, a kad smo ga tek najavili bilo je mnogo skepse i bilo je teško privući radnike.

U ožujku ove godine premijer Andrej Plenković bio je u Dubaiju na svjetskoj izložbi Dubai EXPO 2020. Poručio je kako bi Hrvatska i Ujedinjeni Arapski Emirati mogli pojačati gospodarsku suradnju, vidite li potencijal na tom polju?

Upoznao sam premijera Andreja Plenkovića i ministra financija Zdravka Marića. Iskustva koja smo podijelili na Dubai EXPO-u su bila dragocjena i vrlo su me ohrabrili razgovori s premijerom i ministrom. Sviđa mi se vaš premijer, opušten je, ali i izravan. I on i ministar financija dali su mi veliku podršku i ohrabrenje za ulaganja. Ta podrška mi jako puno znači, jer znate kakvi su poslovnjaci – uvijek se žalimo na birokraciju, to nam je u krvi. Vaš mi je premijer jasno poručio da Hrvatska i Ujedinjeni Arapski Emirati trebaju snažne i bliske odnose jer se i jednoj i drugoj strani pružaju velike investicije prilike.

četiri primarna biznisa

Moj me otac uvijek učio da se tijekom ljeta treba pripremati za zimu, tim se i dalje vodimo

Vaša tvrtka Emaar Properties najveći je svjetski developer nekretnina, no imate i niz drugih poduzeća. Čime se sve bavite i kako biste opisali vaš biznis?

Naša je tvrtka stara 28 godina i ukupna vrijednost naše imovine je oko 55 milijardi američkih dolara. Godišnja prodaja nam iznosi oko devet milijardi dolara, operativna dobit godišnje u prosjeku iznosi 1,8 milijardi dolara i imamo 15.000 zaposlenih. Primarna četiri biznisa su nam razvoj nekretninskih projekata, turizam s hotelima od tri do pet zvjezdicama, imamo biznis s šoping centrima i biznis sa zabavnim sadržajima poput kina i parkova. Posao s nekretninama je jako cikličan, ima dobrih i loših dana. Moj me otac uvijek učio da se tijekom ljeta treba pripremati za zimu i tim se principom i dalje vodimo te gledamo da radimo što je moguće bolji posao u svemu čime se bavimo. Morate biti svjesni da je velika sreća imati tvrtku, da je velika sreća nastupiti na tržištu, velika je sreća i da smo došli u Hrvatsku. Stalno učimo i razvijamo se, u tome je nešto posebno. Morate biti gladni za učenjem i istraživanjem te morate biti jako sretni što možete pridonijeti svijetu svojim radom. Morate biti zahvalni Bogu i ljudima koji rade s vama. Morate biti zahvalni na darovima koje ste dobili i nije sve u novcu, nego u činjenici da možete poboljšati ljudski život i nešto naučiti u cijelom procesu.

U svijetu vas najviše ljudi zna kao čovjeka koji je sagradio najvišu zgradu na svijetu – Burj Khalifu. Jeste li ikad planirali graditi nešto veće?

- Ne mogu vam dati detalje o tome niti išta potvrditi. Planiram, no nisam siguran kad će se nešto konkretnije dogoditi.

Malo ljudi u Europi zna da ste i vlasnik najveće internetske trgovine na Bliskom istoku – noon.com. Kako to da ste se upustili u te vode?

- To je tvrtka stara pet godina i pokrenuo sam je jer ne želim da Amazon kontrolira trgovinu u ovom dijelu svijeta. Takvi divovi su jaki, oni dominiraju tržištem, a noon.com je dvostruko veći od njih u našoj regiji. Imamo internetsku trgovinu, dostavu hrane i plaćanja, no svi softverski sustavi su razvijeni kod nas. Problem je regije što u svakoj zemlji morate razvijati posebnu logističku mrežu zbog bezbroj pravila koja recimo vrijede u Egiptu, ali ne u Saudijskoj Arabiji.

  • +18
Mohamed Ali Alabbar Izvor: Cropix / Autor: Ivo Ravlic / CROPIX

Što mislite, čeka li nas zbog zbivanja na globalnoj sceni, rata i inflacije nova velika gospodarska kriza?

- Jako sam zabrinut zbog cijena energije i hrane. Siromašni ljudi bi mogli jako nastradati zbog cijena hrane. Imamo primjerice nestašicu kukuruza, a kukuruz je praktički u svakom gotovom prehrambenom proizvodu. Što će vam i goleme zasijane površine ako imate nestašicu gnojiva. Nadam se samo da će u svijetu biti dovoljno mudrosti i da će lideri velikih država sjesti za stol i riješiti nesuglasice. Ne kažem da će riješiti sve nesuglasice, ali da će se barem uhvatiti jedne ili dvije stvari oko kojih se slažu. Pandemija covida bila je strašna, a sad imamo rat, otvorena pitanja Kine i Tajvana te SAD-a i Irana. Pitam se gdje su ljudi koji brinu o ljudima? Moćnim ljudima se opet ništa neće dogoditi, a 'mali' ljudi koji idu od plaće do plaće stradavaju. Prije su preživljavali, sad stradavaju. Zbunjen sam, zašto nitko ne pomaže, zašto nitko ne stvara svijet u kojem se mi i djeca neće morati brinuti oko nekog novog rata i cijena hrane nego da budu bezbrižni i puni nade. Gdje su mudraci koji će sjesti za isti stol, možda jednom, možda deset, možda i sto puta dok se ne dogovore barem oko jedne stvari?

Nisam političar, ali znam da će u recesiji male otvorene zemlje preživjeti jer su otporne, da će velike zemlje poput Njemačke preživjeti jer su bogate i imaju goleme proračune, ali pitam se što će biti sa zemljama u Africi, što će biti sa zemljama poput Brazila koji imaju hrane ali nemaju mineralnih gnojiva. Nadam se da će mudrost doći, jer će siromašni propatiti najviše.