Njemačka industrija suočava se s izazovom bez presedana: nekad vodeća u visokoj tehnologiji, već pet godina bilježi pad industrijske proizvodnje, a to prijeti opstanku i do 5,5 milijuna radnih mjesta i 20% bruto domaćeg proizvoda (BDP), navodi se u nedavnom izvješću londonskog Centra za europsku reformu (CER).

To nije samo njena krivica: invazija Moskve na Ukrajinu prisilila je Njemačku prestati se oslanjati na povoljnu rusku naftu i plin, a više cijene energije su ozbiljno ugrozile sektore kao što je kemijska i metaloprerađivačka industrija. A i pandemija je poremetila lanac opskrbe tako da je smanjena potražnja u, za njemačku veoma važnom, izvozu svojih proizvoda.

I Kina se promijenila: od 'proizvodnog pogona planete' za jeftinu robu široke potrošnje, u strategiji 'Made in China 2025' tamošnje komunističke partije ta zemlja želi postati vodeća gospodarska sila svijeta u najvišoj tehnologiji.

Njemačku se u velikoj mjeri nije ticao gospodarski rast Kine početkom 2000-ih dok je ona proizvodila jednostavnu elektroniku, kućanske aparate i tekstilnego su čak i njemačke tvrtke tamo selile proizvodnju zbog niže cijene. No od onda se politika Pekinga usredotočila na industrijske sektore gdje je Njemačka bila među vodećima u svijetu, što znači automobilsku industriju, ekološku tehnologiju i strojogradnju.

Nije se shvaćalo što se sprema

'Kina je uhvatila korak u nekoliko naprednih industrija i veoma je snažna u tim područjima. To onda i pridonosi slabom gospodarskom rastu Njemačke', izjavio je za Deutsche Welle Holger Görg, voditelj istraživačke grupe za međunarodnu trgovinu i ulaganja pri Njemačkom institutu za svjetsko gospodarstvo (IfW-Kiel).

Brzina kojom je Kina sustigla Njemačku možda je najočitija u automobilskoj industriji. Njemački proizvođači automobila kritizirani su zbog nedostatka inovacija, sporog prijelaza na električna vozila i što su previdjeli kako će im kineske marke kao što su SAIC Motor i BYD u dogledno doba postati ozbiljan takmac.

A dok i to već prijeti otpuštanjem i zatvaranjem pogona u Njemačkoj, još je manje bilo jasno kako je Kina ozbiljna prijetnja i u drugim gospodarskim sektorima. Na primjer kineski kemijski giganti: oni su posljednjih godina značajno su povećali svoju proizvodnju, posebno u polietilena i polipropilena sve do toga da je svjetsko tržište zasićeno i neminovno smanjila dobit njemačkih proizvođača poput BASF-a.

Čak i u Europskoj uniji, ključnom tržištu za Njemačku, Kina je povećala svoj udio izvoza kemikalija u desetljeću do 2023. za 60%, dok je udio Njemačke pao za više od 14%, prema podacima Instituta za istraživanje Handelsblatt.

Njemački sektor strojogradnje, poznat po svojoj preciznosti i kvaliteti, također se suočava s oštrom konkurencijom kineskih rivala. Dok se njemački tržišni udio izvoza industrijskih strojeva blago smanjio na 15,2% od 2013. do 2023., udio Kine porastao je za više od polovice (s 14,3% na 22,1%)

Uzaludna borba protiv državnih subvencija Pekinga

Ovaj izazov dodatno otežava kineska politika snažnog subvencioniranja ključnih industrija, koja omogućuje kineskim proizvođačima da proizvode u razmjerima i po troškovima s kojima zapadne tvrtke teško mogu držati korak.

Već i oprezna procjena pokazala je kako su kineske industrijske subvencije u 2019. godini iznosile oko 221 milijardu eura. Izvješće Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za 2022. godinu pokazalo je da je većina subvencija Pekinga usmjerena na kemijsku, strojarsku, automobilsku i metalnu industriju.

Claudia Barkowsky, glavna direktorica Njemačke inženjerske federacije (VDMA), izjavila je prošlog tjedna njemačkom poslovnom dnevniku Handelsblatt da će se njemačke strojarske tvrtke sve više boriti za dobijanje narudžbi jer njihovi kineski rivali nude znatno niže cijene, 'ponekad i preko 50% manje od njemačkih.'

Istraživanje Njemačke gospodarske komore u Kini (AHK) svjedoči kako više od polovice njemačkih tvrtki koje posluju u Kini, očekuje da će već najkasnije za pet godina njihovi kineski konkurenti postati predvodnici u inovacijama u svojim sektorima.

Treba odrediti prioritete

Brad Setser, koautor izvješća Centra za europsku reformu izjavio je za DW da kineska dominacija na svjetskom tržištu 'nije nastala preko noći'. 'Kako njemačka industrija može preživjeti drugi kineski šok? Zašto prethodne njemačke vlade to nisu vidjele i učinile više na prilagodbi politike?', pita ovaj stručnjak.

U svakom slučaju, stručnjaci upozoravaju kako je sad posljednji trenutak da Njemačka mora ili prilagoditi svoju trgovinsku, industrijsku i fiskalnu politiku novoj gospodarskoj stvarnosti, ili riskirati da izgubi svoju poziciju globalnog proizvodnog lidera.

'S ekonomskog stajališta, pokušaj povratka dominacije u tim sektorima nije jamstvo uspjeha uz velike troškove', smatra je Görg. 'Važno je usredotočiti se na područja u kojima je Njemačka i dalje jaka: farmaceutske proizvode, biotehnologiju, ali i na njene znanstvene institute i sveučilišta.'

Izvješće londonskog instituta poziva sljedeću njemačku vladu - vjerojatnu koaliciju konzervativnog CDU/CSU i socijaldemokrata (SPD) - izvršiti pritisak na Kinu neka poveća domaću potrošnju umjesto da se u gospodarskom rastu uglavnom oslanja na izvoz.

Autori studije također ističu i kako se EU mora obraniti i carinama prema snažno subvencioniranom kineskom izvozu, uključujući električna vozila i vjetroturbine.

'Ono što Njemačkoj treba su alternativna tržišta za izvoz automobila i vrhunskih strojeva. A daleko najveće za Njemačku je europsko tržište', rekao je Setser.

Tko opstane, taj je bolji

U Njemačkoj i politika i u upravama kompanija se naveliko razmišlja i raspravlja zašto je sve tako i kojim smjerom krenuti dalje. Serden Ozcan iz škole menadžmenta Otto Beisheim u Düsseldorfu misli kako se najprije treba usvojiti veliku "promjenu u kulturi razmišljanja" kako bi se nosili s brzinom promjena.

Najprije kritizira ono što vidi kao 'strah Njemačke od agresivne konkurencije' i opsesiju 'pod svaku cijenu zaštititi i neuspjehe' gdje Berlin ponekad pruža pretjeranu podršku tvrtkama koje više nisu konkurentne.

'U Kini je upravo suprotno', rekao je Ozcan za DW. 'Oni posluju na mnogo darvinističkiji način, dopuštajući desecima tvrtki da počnu proizvodnju, iako će mnoge od njih propasti. Ali one koje prežive izlaze mnogo jače.'

Velika su očekivanja da će veliki njemački plan potrošnje na obranu i infrastrukturu, vrijedan gotovo bilijun eura, tijekom sljedećih 12 godina, pomoći u preokretu sporog gospodarstva. No i tu su stručnjaci nepovjerljivi: "Veliki dio (predložene potrošnje nove vlade) namijenjen je vojnoj industriji. Ako to učine na pravi način, velika ulaganja u nove sustave naoružanja također bi mogle pomoći u poticanju civilnih tehnologija,“ smatra Görg iz IfW u Kielu.

Njemačka ima i prednosti

'Njemačka je vrlo dobra u stvaranju znanja, u istraživanju i razvoju, u patentima... A zatim dobro prodaje to znanje. To je mjesto gdje Njemačka još uvijek ima vodeću prednost i trebali bismo nastaviti graditi na njoj', smatra je Görg.

Ozcan smatra kako novi naraštaj izvršnih direktora bolje razumije probleme s kojima se suočava njemačka industrija od trenutne kohorte i da će se moći brže prilagoditi. On ističe kao primjer Christiana Kleina, 44-godišnjeg izvršnog direktora korporativnog softverskog giganta SAP-a, koji je uspio povećati tržišnu vrijednost tvrtke za gotovo 70% time što se rano okrenuo rješenjima umjetne inteligencije.

"Proizvođač automobila više se ne natječe s drugim proizvođačima automobila. Natječu se s Tencentom, tvrtkom koja je inače proizvodila videoigre", objasnio je Ozcan jer ta tvrtka sad radi programe za električna vozila. "U budućnosti će tvrtke koje se bave umjetnom inteligencijom dizajnirati i lijekove za rak, a ne farmaceutski divovi," uvjeren je ovaj ekonomski stručnjak.