Fleksibilizacija tržišta rada je potrebna, ali Hrvatska ne bi trebala kopirati tuđe modele, nego pronaći vlastiti model fleksibilizacije u suradnji sa socijalnim partnerima, rečeno je na drugom okruglom stolu Tržište rada u organizaciji magazina Banka, časopisa Radno pravo i Instituta za javne financije.

O fleksibililizaciji tržišta rada, njezinim posljedicama i prednostima te o pojmu fleksigurnosti razgovarali su predstavnici poslodavaca, sindikata, vlade, akademske zajednice i ekonomski stručnjaci.

'Ne trebamo paziti na sigurnost radnih mjesta, nego na sigurnost zapošljivosti i pritom se potruditi da svojim kvalifikacijama budemo zanimljivi poslodavcima', kazao je Predrag Bejaković s Instituta za javne financije.

Dodao je kako Hrvatska, s obzirom na kulturu i radnu etiku, mora pronaći vlastiti model fleksibilizacije, a ne preslikati model Danske ili Nizozemske, s obzirom na bitno drukčiju kulturu.

Željko Mrnjavac s Ekonomskog fakulteta u Splitu nema dvojbe treba li nam fleksibilizacija ili ne. 'Zakonom su regulirane stavke kao što je rad nedjeljom, ali bez obzira na to, one se ne provode, stoga pravne norme ne predstavljaju barijeru za prilagođavanje rada tržišnim uvjetima', kazao je Mrnjavac. Pozornost se treba usmjeriti na kreiranje novih poslova, umjesto na očuvanje postojećih, dodao je.

Željko Potočnjak s Pravnog fakulteta u Zagrebu tvrdi kako su radi kolektivnih ugovora sindikati u boljoj poziciji od poslodavaca te su u ZOR-u, prilikom usklađivanja s pravnim stečevinama EU-a, uspjeli ostvariti interese koje nisu u skladu s koncepcijom fleksibilnosti.

Ana Milićević Pezelj iz SSSH kazala je kako bi trebao popustiti pritisak da se ide u izmjene Zakona o radu jer se daljnja fleksibilizacija može postići mijenjanjem drugih zakona. Kaže kako u Hrvatskoj vlada zabluda da su 'privatni poduzetnici dobri samarićani koji nas 'sve financiraju'. Oni investiraju kako bi ostvarili profit, a u tome sudjeluju i radnici koji onda ne mogu biti trošak.'

Stav Vlade je kako ZOR ne treba mijenjati te da je dovoljno fleksibilan, kazao je Marko Krištof iz Ministarstva rada.

Nataša Novaković iz HUP-a kaže kako bi fleksibilnost rada olakšala poslodavcima zapošljavanje, ali i lakše mijenjanje pozicija zaposlenika unutra tvrtke.

Uvjerena je da se dogovorom može izgraditi sustav koji je dovoljno fleksibilan za gospodarstvo i siguran za radnika. Smatra da se većini poslodavaca, koji su pošteni, treba omogućiti lakše poslovanje, a da će oni drugi u svakom slučaju pronaći zaobilazne putove.

Marina Taslak iz tvrtke Ramiro, osvrnula se na fleksibilizaciju koja pridonosi većoj nesigurnosti radnika te smatra kako to ne može imati pozitivne učinke na ekonomiju

'Za čovjeka je neizvjesnost najgore stanje u kojem se može naći. U dubini kolektivnih ugovora stoji potreba za sigurnošću, a kada je radnik sretan, od toga svi imaju koristio. Čovjek koji zna kamo ide kratkoročno može pretrpjeti puno više nego kada nema tu sigurnost.'