Tvornica PP Orahovice u Čačincima
Izvor: Cropix / Autor: Vlado Kos
Tvornica PP Orahovice u Čačincima
Izvor: Cropix / Autor: Vlado Kos
OTVORENA TVORNICA PP ORAHOVICA
Otvorena je prva hrvatska tvornica za preradu slatkovodne ribe čiji je godišnji kapacitet 3.000 tona. U Čačincima, nedaleko od Orahovice jedna od najvećih IT tvrtki, M San Grupa koja je prošle godine zaradila 26,1 milijun kuna, u ovaj projekt financiran kreditnom linijom HBOR-a te sufinanciran bespovratnim sredstvima iz programa IPARD uložila je 25 milijuna kuna
Ta se kompanija u poljoprivrednom sektoru, čiji je osnovnibiznis distribucija računalnog hardvera, softvera i potrošačke elektronike našlaprije više godina kada je s osječkom Žito grupom Marka Pipunića krenula upreuzimanje PPK Valpova. Vlasnici posrnule PP Orahovice, u čijem se sastavunalazi i nova tvornica, postali su prije šest godina. Tada su im Osječaniprepustili svoja potraživanja u ovoj orahovičkoj tvrtki koja sada slovi zanajvećeg proizvođača slatkovodne ribe u Hrvatskoj.
Prema posljednjim službenimpodacima prošlu su godinu u PP Orahovici zaključili s dobiti od 4,85 milijunakuna. Zapošljavaju ukupno 240 radnika i raspolažu s 12.000 hektara voćarskih, vinogradarskih, ratarskih i ribnjačarskih površina. Lani su prodali više od 1,091 tonu ribe, od čega je 70 posto završilo natržištu Europske unije, najviše Bugarske, Češke i Poljske. U posljednjih petgodina u proizvodnju ove tvrtke investirano je ukupno 70 milijuna kuna.
Tvornica kao odgovor zahtjevima tržišta
Orahovičani na hrvatsko, ali i tržište zemalja EU-a plasirajusvježi, smrznuti i dimljeni program slatkovodne ribe, odnosno proizvode cijeluribu, riblje odreske, ali i dimljene proizvode poput šarana pod brendom PanonaMare. Kupcima će uskoro predstaviti i čips od šarana. Ono što se u novojtvornici prerađuje uzgojeno je na 4.500 hektara ribnjaka od Grudnjaka uOrahovici, preko Lipovljana i Donjeg Miholjca do Kopačeva u Baranji tePisarovine i Vrbovljana. Vlasnici se nadaju kako će puštanjem u pogon ovetvornice podići i mršavi hrvatski godišnji prosjek od 1,5 kilogram pojedineslatkovodne ribe po stanovniku.U Europskoj uniji godišnje se potroši oko 12 milijuna tona proizvoda ribarstva, odnosno Europljanin godišnje u prosjeku pojede 23,3 kilograma takvih proizvoda dok je u svijetu ljestvica nešto niža i iznosi gotovo 18 kilograma po stanovniku. Hrvat u prosjeku godišnje pojede devet kilograma ribljih proizvoda, od čega tek 1,5 kilogram otpada na slatkovodnu ribu.