Panel se fokusirao na dvije glavne tematske skupine. Jedna su zdravstvo i zdravlje, a druga klima, klimatske promjene i zaštita okoliša.

Unutar tih tematskih skupina manje grupe određivale su specifične problematike, kao što su npr. mentalno zdravlje, testiranje lijekova i cjepiva, nedostatak zdravstvenih radnika, razumijevanje zdravlja, promjena životnog stila, zeleni način života, zaštita okoliša, industrijsko onečišćenje itd.

'Moja grupa bavila se u prvoj fazi zdravstvom, a u drugoj širim razumijevanjem zdravlja. Unutar toga izrazila sam zabrinutost stanjem u Hrvatskoj nakon potresa i činjenicu da mnogo ljudi i dalje živi nesigurno i u oskudnim uvjetima. Zatim, iznijela sam problem korupcije u zdravstvu, koja nije problem samo u Hrvatskoj - dolaženje na red zbog donošenja pića, raznih 'delikatesa' i čak novca', rekla je za tportal studentica iz Zagreba Mateja Lisak.

Lisak je jedna od 200 nasumično odabranih građana iz svih 27 zemalja članica koji sudjeluju u trećem panelu o zdravlju, klimatskim promjenama i okolišu u sklopu Konferencije o budućnosti Europe.

'Zdravstvo u Hrvatskoj, kao i u dobrom ostatku Europske unije, nema dovoljno radnika i dovoljno stručnjaka, što stvara ogromne periode čekanja na osnovne pretrage i naručivanje preko veze. Još jedna tematika o kojoj sam govorila je mentalno zdravlje i velika stigmatizacija koja je i dalje prisutna u vezi s njim. Predložila sam stvaranje europskog digitalnog centra za mentalno zdravlje kako bi ljudi mogli pronaći pomoć, informacije i raditi na tome da jedni drugima budu podrška', izjavila je Lisak.

Ona čvrsto vjeruje da bi se učenje o mentalnom zdravlju trebalo ozbiljno shvaćati i uvesti u obrazovni sustav kao dio kurikuluma koji bi se bavio zdravljem i okolišem, a koji je u Hrvatskoj vrlo šturo zastupljen isključivo na nastavi biologije.

'Dezinformacije i predrasude dovode do lošeg postupanja prema ljudima koji pate i često se pod mentalnim zdravljem podrazumijeva samo govor o ljudima koji imaju teška oboljenja. Što se toga tiče, veliki dio rasprava doveo je do toga da je mentalno zdravlje na vrhu lista problema unutar teme zdravlja u cijeloj Europi. Posebno u ovakvim krizama, u kojima su ljudi očajni, umorni i nemaju se kome obratiti ni da žele. Loša socioekonomska situacija pridonosi toj krizi i dolazi do ogromnih podjela među ljudima, što je posljedica nezadovoljstva, i stvara se kontraefekt - umjesto da smo ujedinjeni, dijelimo se', istaknula je Lisak.

Panel posvećen zdravlju i klimi zadnji put će se sastati u Varšavi u siječnju, kada je planirano i usvajanje preporuka građana, a institucije EU-a o tim preporukama očitovat će se u proljeće.

Lisak smatra da su ovakvi paneli prilika da građani progovore o svojim konkretnim svakodnevnim problemima.

'Smatram da su ovakvi paneli revolucionarni u provođenju politike zato što ne razgovaraju ljudi koji su većinom na vlasti zbog pustih obećanja i ne provode se neke imaginarne priče i ideologije, već ljudi svih dobnih skupina i pozadina konkretno iznose koji je njihov problem u svakodnevnom životu i zašto se to mora promijeniti.

Europska unija savršeno je organizirala panel - on je sistematičan, empirijski i fokusira se na probleme i rješenja, a ne mišljenja, što izolira mogućnosti sukoba te daje opcije i ujedinjenost. Smatram da ovakve vrste konferencija treba uvrstiti u političke sustave unutar država i da vlasti trebaju saslušati što muči ljude koji su ih izabrali', smatra Lisak.

Oko čitavog projekta Konferencije o budućnosti Europe, koji je zamišljen kao platforma za aktivno sudjelovanje građana u donošenju odluka na razini EU-a, vlada određena skepsa. Kritičari smatraju da je navodno 'uključivanje građana' zapravo samo 'simulacija demokracije'.

S druge strane anketa koju je Ipsos proveo u kolovozu pokazala je da 70 posto ispitanika nije zadovoljno načinom na koji EU trenutno funkcionira, što implicira potrebu poboljšanja i novih modela rada.

Sadržaj je nastao u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj, a u okviru kampanje Budućnost Europe.