bitka za kraš

Nadigravanje vrgoračkih mesara i srpskog tajkuna ulazi u završnicu, kome će se prikloniti radnici?

30.09.2019 u 17:36

Bionic
Reading

Na današnjoj skupštini mali dioničari Kraša udruženi u tvrtku Kraš ESOP odlučili su da neće sudjelovati u dobrovoljnoj javnoj ponudi s Mesnom industrijom Braća Pivac

Kako su pojasnili iz Kraš ESOP-a, osnovni razlog za negativnu odluku nemogućnost je da u slučaju zajedničkog djelovanja osiguraju održivu financijsku konstrukciju za sudjelovanje u javnoj ponudi.

Ovakav stav radnika i menadžera Kraša, koji drže 18,45 posto vlasništva, otvara prostor za nove špekulacije o konačnom ishodu bitke za ovladavanje nad našom najvećom konditorskom tvrtkom.

Podsjetimo, dionica Kraša u fokusu je otprije tri tjedna, kada je Mesna industrija Braća Pivac, koja ima 30,73 posto dionica Kraša, najavila dobrovoljnu ponudu za preuzimanje.

Iz Pivca su tada napomenuli da su započeli pregovore s Kraš ESOP-om s ciljem uspostavljanja odnosa zajedničkog preuzimanja dionica Kraša, ali i najavili da će ponudu objaviti samostalno ako se odnos zajedničkog djelovanja iz bilo kojeg razloga ne uspostavi.

U međuvremenu, srpski poduzetnik Nebojša Šaranović putem svoje ciparske tvrtke Kappa Star Limited krenuo je u agresivnu kupnju dionica Kraša na Zagrebačkoj burzi. U nešto manje od mjesec dana otkupili su 18,43 posto dionica i podigli burzovnu cijenu 2,5 puta.

Kako neslužbeno doznajemo, za braću Pivac je ishod skupštine Kraš ESOP-a bio očekivan. Kao što su i najavili, oni će samostalno objaviti ponudu nakon odobrenja Hanfe. Međutim, malo je vjerojatno da će ponuditi premijsku cijenu koju je u ovom trenutku spreman platiti Nebojša Šaranović.

Po svemu sudeći, njihova cijena će se kretati malo iznad 427 kuna, koliko iznosi ponderirani prosjek u razdoblju od tri mjeseca prije najave objavljivanja ponude. Ako znamo da se cijena dionice na burzi trenutno kreće oko 1000 kuna, jasno je da ta ponuda neće imati uspjeha.

S druge strane, s obzirom na tempo kojim 'čisti' dionice na Zagrebačkoj burzi, Šaranović se već opasno približio zakonskom pragu od 25 posto dionica s pravom glasa, nakon čega će i on po sili zakona morati objaviti ponudu za preuzimanje.

Kako je u trezoru Kraša nešto više od pet posto dionica koje nemaju pravo glasa, za Šaranovića je prag za objavu obvezne ponude postavljen na 23,7 posto, a do dostizanja navedenog udjela treba steći još oko 80.000 dionica. Kako sada stoje stvari, Šaranovićeva obavezna ponuda po znatno višoj cijeni mogla bi se pojaviti paralelno s dobrovoljnom ponudom braće Pivac.

U tom slučaju Pivcima preostaje jedino da objave konkurentsku ponudu po višoj cijeni ili da se povuku iz igre.

U nadmetanju dvojice velikih igrača u konačnici bi presudnu ulogu mogao odigrati Kraš ESOP, koji posjeduje 276.441 dionicu Kraša. Radničko dioničarstvo u Krašu je organizirano tako da radnici (njih 1094) ne mogu samostalno prodavati svoje dionice iz Kraš ESOP-a na burzi, već imaju mogućnost prodaje svojih udjela u društvu Kraš ESOP na internom tržištu. Međutim, na taj način za svoje dionice mogu dobiti mnogo manje nego da ih prodaju na burzi.

Kraš Bonbonnière
  • Atmosfera na događanju
  • Ante Vrban
  • Damir Bulić, predsjednik Uprave Kraš
  • Atmosfera na događanju
  • Kraš hostese
    +8
Otvorenje novouređene trgovine Kraš Bonbonnière na dubrovačkom Stradunu Izvor: Promo fotografije / Autor: Martin Horvat

Prosječna vrijednost jednog udjela Kraš ESOP-a trenutno iznosi 252,7 tisuća kuna, a prije ulaska Kappa Stara vrijedila je tek 96,5 tisuća kuna.

Do sada je organizirano dioničarstvo radnicima Kraša primarno služilo za očuvanje radnih mjesta te zaštitu materijalnih i ostalih prava, a menadžmentu za kontrolu nad kompanijom.

Premda iz Kraš ESOP-a poručuju da i dalje žele očuvati sudjelovanje radnika u vlasničkoj strukturi, sada je već prilično izvjesno da se kroz ESOP program više neće moći kontrolirati Kraš, bez obzira prevladaju li u nadmetanju Šaranović ili braća Pivac.

U takvim okolnostima na dnevnom redu skupštine Kraš ESOP-a uskoro bi se mogla naći odluka o prodaji dionica boljem ponuđaču. U suprotnom bi radnici mogli izgubiti kontrolu nad kompanijom, ali i ostati bez opipljive zarade na dionicama.