Potpise na ugovore o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika s Inom i Vermilion Energyjem u lipnju su stavili predstavnici hrvatske Vlade, a temeljem naknada u državni proračun uplatili su deset milijuna kuna.

Iz Agencije za ugljikovodike su objasnili kako je jedna od naknada koje su kompanije dužne plaćati ona za površinu istražnog prostora, a koja se uplaćuje jedinicama lokalne samouprave i ovisi o površini istražnog prostora.

'Ta naknada se za vrijeme razdoblja istraživanja uplaćuje jednom godišnje, a iznosi 400 kuna po četvornom kilometru. Za vrijeme razdoblja eksploatacije, osim naknade za dobivene količine ugljikovodika, jedinicama lokalne samouprave uplaćuje se naknada za površinu eksploatacijskog polja, koja iznosi 4.000 kuna po četvornom kilometru, a uplaćuje se također na godišnjoj razini', rekli su u ovoj agenciji.

Naftne kompanije Ina, Vermilion Energy i nigerijski Oando Plc izabrane su na međunarodnom natječaju za istraživanje ugljikovodika na šest istražnih polja – Drava 2, 3 i 4 te Sava 8, 9 i 10 - koja se uglavnom nalaze na području Slavonije i Baranje, za vrijeme vlade SDP-ova Zorana Milanovića.

Ina je dobila dozvolu za istraživanje i eksploataciju na jednom istražnom prostoru Drava 2, Oando Plc za jedno na Dravi 3, a Vermilion za četiri istražna prostora na Dravi 4 te Savi 8, 9 i 10. Koncesijski ugovori potpisani su u lipnju s dvije kompanije na rok od 30 godina, pri čemu se pet godina odnosi na istraživanje i 25 na eksploataciju.

Predstavnici nigerijske kompanije Oando, prema navodu Agencije za ugljikovodike i prema pisanju Glasa Slavonije, nisu pristupili potpisivanju ugovora.

'Iz Oanda su tražili da naknadno pristupe potpisivanju ugovora. S obzirom na to da je trenutačno Vlada RH u tehničkom mandatu, ugovor nije moguće sklopiti do formiranja nove Vlade', odgovorili su na upit iz Agencije što je s potpisom ugovora za šesto istražno polje Drava 3, koje zahvaća zapadni dio Osječko-baranjske, a najvećim dijelom obuhvaća Virovitičko-podravsku županiju.

Gdje će se istraživanja provoditi, nije poznato ni u općinama kojima je uplaćena naknada, a ni u Agenciji. Ona će uvid u lokacije dobiti tek po završetku i predaji godišnjih radnih programa naftnih kompanija s kojima je potpisan ugovor. To bi, prema pisanju, moglo biti do kraja ove godine.

Krene li eksploatacija nafte i plina, država i lokalne zajednice u kojima će se nalaziti crpilišta, računa se, ostvarivat će goleme financijske prihode, a samo u državni proračun, procjenjuje se, godišnje bi se moglo sliti između 3,4 i 6,8 milijardi kuna.

Prilično je velika mogućnost otkrića novih ležišta nafte na istočnom dijelu hrvatskog dijela Panonskog bazena, prema mišljenju prof.dr.sc. Josipe Velić sa Zavoda za geologiju i geološko inženjerstvo Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu.

Kao moguće lokacije na kojima se mogu očekivati nalazi ugljikovodika navela je beničanske breče (stijene bogate naftom) koje su opisane u Beničancima, a čije rasprostiranje nikada do kraja nije istraženo. Izgledi postoje i na srijemskom području, gdje su Đeletovci, odnosno već poznata crpilišta nafte.

Istaknula je kako su se dosadašnja istraživanja provodila na prosječnim dubinama od 2500 metara dok se nalazišta novih zaliha mogu očekivati na dubinama do pet tisuća metara.