Velike europske naftne i plinske tvrtke objavile su rekordne zarade za prošlu godinu. Promet im je otišao u nebo rastom cijena potaknutim ruskom invazijom na Ukrajinu. Ogroman novac koji se slijeva u džepove naftaša raspirio je političku raspravu u Bruxellesu o tome da ih se još snažnije oporezuje
U srijedu je francuski TotalEnergies objavio čistu dobit od 20,5 milijardi dolara i najavio velikodušnu isplatu dioničarima. Izazvalo je to prosvjede ispred sjedišta tvrtke u Parizu. Prosvjednici su osudili 'superprofit' tvrtke u periodu u kojem je energetska kriza osiromašila milijune Francuza.
S druge strane kanala La Manche, britanski BP se u utorak pohvalio zaradom od 27,7 milijardi dolara. Laburistička oporba pozvala je premijera Rishija Sunaka da proširi i ojača postojeći porez na iznenadni prihod za naftne i plinske kompanije.
Norveški Equinor također je objavio rekordnu neto dobit od 28,7 milijardi dolara u godini u kojoj je postao najvećim opskrbljivačem EU-a plinom nakon prekida odnosa Bruxellesa s Rusijom, a tjedan prije anglo-nizozemski konglomerat Shell izvijestio je da je u 2022. zaradio gotovo 40 milijardi dolara, što je dvostruko više od dobiti u 2021. godini.
Sve je to isprovociralo izvršne vlasti u zemljama Zapada da još jednom promisle kako bi mogle dodatno oporezovati naftne divove i prikupljenim sredstvima pomoći stanovništvu u borbi sa sve skupljom energijom, ali i povećati ulaganja u zelenu tranziciju.
Američki predsjednik Joe Biden početkom tjedna nazvao je profit naftaša 'nečuvenim' i predložio učetverostručenje poreza na otkup dionica kompanija. Bijela kuća reagirala je nakon objave ExxonMobila da je lani zaradio 56 milijardi dolara, što je povijesni maksimum ne samo za tvrtku, nego i za cijelu zapadnu naftnu industriju.
EU već ima porez na iznenadnu dobit u visini od 33 posto na zaradu koja premašuje četverogodišnji prosjek za 20 posto. Uveden je u rujnu prošle godine, a prihod je namijenjen za financijsku potporu građanima i tvrtkama koji se bore s visokim cijenama energije.
Shell je objavio da je platio 134 milijuna dolara poreza na iznenadnu dobit u Velikoj Britaniji i 520 milijuna dolara u EU. No golemi profiti izazvali su nove pozive političara da se naftaše još jače 'stisne'.
'Mislim da neki političari na tome prikupljaju dodatne poene. Dobit je iznimna i tvrdnje da se kompanije bogate zahvaljujući ratu u Ukrajini nisu promašene - ali u praksi bi se dodatno oporezivanje moglo pokazati teško izvedivim', rekao je za Politico anonimni diplomat iz Bruxellesa.
ExxonMobil pokrenuo je sudski proces protiv Europske komisije na Općem sudu EU-a u Luksemburgu. Tužbe su podnijele podružnice ExxonMobila u Njemačkoj i Nizozemskoj. U njima se tvrdi da je Bruxelles prekoračio svoje ovlasti namećući porez na ekstraprofit.
Dok se taj slučaj ne riješi, malo je vjerojatno da će na razini Unije biti uvedena nova porezna represija naftnim i plinskim divovima.