Rekao je da se na tržištu naftnih derivata ne događa ništa neočekivano – posljedica porasta cijena nafte je porast cijena naftnih derivata, koja je najviša od 2014. godine. Uzrok je oporavak gospodarstva, krenula je proizvodnja i počela potrošnja. 'Sve predikcije su bile da će doći do porasta. I došlo je do porasta', rekao je za N1.

'Pojavom omikrona došlo je do zastoja u porastu cijena. Naime, nije se znalo hoće li doći do lockdowna koji donose manje putovanja i manje proizvodnih aktivnosti. Sad se svi pripremaju za daljni rast gospodarstva. Nažalost, nismo ni blizu kraju porasta cijena', rekao je Umićević.

Sve naftne derivate Hrvatska uvozi, kaže.

'Hrvatska nema svoju proizvodnju naftnih derivata, svoju naftu izvozi po cijenama za koje nitko ne zna koje su. Derivati su iz uvoza, uglavnom iz Mediterana, Mađarske i Slovačke – što je logično – najbliže su tržištu', govori energetski konzultant.

'Naftne tvrtke, oni koji posluju na hrvatskom tržištu ostvaruju, ne ekstraprofite, nego megaprofite. Ostvaruju 60-70 posto više nego što bi bilo normalno u industriji. 2014. je država ukinula kontrolu cijena, postojala je kvazi-kontrola. Država je maksimizirala cijene i marže su se tada kretale između 65 i 78 lipa. Danas je 1 kuna i 80 lipa. Kod nas ima premalo igrača, slijede jedni druge s cijenama i ovo je rezultat – marža 1,80 kuna', dodao je.

'Što država može? Nema tu tople vode. U Francuskoj ograničavaju marže. Kroz maksimiranje konačne cijene imate i kvazi-kontrolu. Transparentnije je utvrditi visinu marže. Ovo kod nas su ekstraprofiti. Država treba reagirati i maksimirati i imati kontrolu cijena. Svi misle da je to ograničavanje tržišnog poslovanja – nije', rekao je Umičević.

Ne slaže se sa Srećkom Ezgetom, predsjednikom Udruženja opskrbljivača i distributera plinom pri HGK-u, koji smatra da nije pitanje po kojoj cijeni će biti plin već hoće li ga uopće biti. Za sebe kaže da nije pesimist po pitanju hoće li ga biti. 'Pitanje je koja će biti cijena', dodao je.