Rafinerijski kapaciteti smanjeni su od ožujka 2020. do sredine ove godine za rekordnih 3,8 milijuna barela dnevno dok je potražnja za naftom u istom razdoblju uvećana za 5,6 milijuna barela dnevno, ističu Međunarodni energetski forum i S&P Global u izvješću objavljenom u utorak.

Do kraja iduće godine neto rafinerijski kapaciteti trebali bi porasti za oko dva milijuna barela dnevno, iako bi taj rok mogao biti i prekoračen, dodaju.

"To stvara pritisak da svi raspoloživi rafinerijski kapaciteti rade na visokom stupnju iskorištenosti kako bi se držao korak s potražnjom", upozoravaju stručnjaci.

Tržišta naftnih derivata doživjela su snažne potrese od ožujka 2020. kada je proglašena pandemija covida.

Pandemija je desetkovala potražnju na globalnoj razini i satrla profitne marže da bi potom oporavak i zapadne sankcije Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu naglo "stanjili" opskrbu, pa su profitne marže početkom ove godine dosegnule rekordne razine.

Rekordna dobit vjerojatno ipak neće biti preusmjerena u proširenje globalnih rafinerijskih kapaciteta, mišljenja su stručnjaci, jer bi energetska tranzicija mogla rafinerije odvratiti od ulaganja zbog imovine koja gubi na vrijednosti ili postaje opterećenje prije isteka životnog vijeka.

Smanjeni rafinerijski kapaciteti vremenski su se poklopili s tijesnim globalnim zalihama goriva i ograničenim ruskim i kineskim izvozom, stoji nadalje u izvješću.

Sankcije i embargo izbacili su s tržišta gotovo tri milijuna barela dnevno ruskih derivata koji se ne mogu lako zamijeniti iz drugih izvora.

Kineski izvoz derivata pao je pak za 30 posto u odnosu na razine iz pretpandemijske 2019. godine budući da Peking kao strateški prioritet odredio opskrbu domaćeg tržišta.

Potražnju bi pak mogao smanjiti nagli porast prodaje plug-in električnih vozila, s prošlogodišnjih 6,6 milijuna na 35,7 milijuna na kraju desetljeća, kako pokazuju prognoze. Taj scenarij znači bi pad potražnje za benzinom i dizelom za četiri milijuna barela dnevno.