Podaci za prvih devet mjeseci ove godine pokazuju velik preokret u hrvatskoj energetskoj bilanci. Zahvaljujući novim kapacitetima i povoljnoj hidrološkoj situaciji povećana je proizvodnja električne energije te je prvi put nakon dugo vremena domaća potražnja pokrivena iz vlastitih izvora i ostvaren je višak u međunarodnoj razmjeni
U prva tri tromjesečja ove godine u odnosu na isto razdoblje lani ostvareni su vrlo povoljni energetski rezultati. Raspoloživa električna energija isporučena hrvatskoj elektromreži dosegnula je 14.682 GWh. Pritom je ukupna proizvodnja u Hrvatskoj iznosila 12.413 GWh, a dodatnih 2269 GWh za naše potrebe proizvela je nuklearka Krško, pokazuje analiza udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH).
vezane vijesti
Velik rast proizvodnje
Proizvodnja iz obnovljivih izvora povećana je za 2397 GWh, čemu je najviše pridonijela proizvodnja hidroelektrana, a bila je veća za 2212 GWh. Posljedica je to izuzetno kišovite godine, što je rezultiralo visokim razinama podzemnih voda u hidroenergetskim sustavima i velikim dotocima vode za hidroelektrane.
Vjetroelektrane su u prvih devet mjeseci ove godine proizvele 73 GWh više nego u prošlogodišnjih devet mjeseci, a u istom razdoblju proizvodnja sunčanih elektrana bila je veća za 167 GWh. Pozitivan doprinos energetskoj bilanci dala je i NE Krško s 52 GWh više proizvedene električne energije.
Izvoz veći od uvoza
U prvih devet mjeseci potrošili smo oko 13.788 GWh električne energije, pri čemu je tuzemna potrošnja iznosila 13.713 GWh, a potrošnja reverzibilne hidroelektrane (RHE) za crpljenje vode oko 75 GWh.
Zahvaljujući stabilnoj potrošnji i znatno povećanoj proizvodnji u prvih devet mjeseci ostvaren je energetski višak u međunarodnoj razmjeni te smo realizirali neto izvoz od 894 GWh električne energije. Za usporedbu, u istom razdoblju prošle godine morali smo uvesti 1826 GWh da bismo pokrili domaću potrošnju.
Povećan udjel novih obnovljivih izvora
Obnovljivi izvori energije sudjelovali su u raspoloživoj energiji u prvih devet mjeseci ove godine s 58,3 posto (hidroelektrane 39,4 posto, ostali obnovljivi 18,9 posto), neobnovljivi s 26,2 posto i NE Krško s 15,5 posto.
U strukturi domaće proizvodnje neobnovljivi izvori proizveli su 3846 GWh ili 31 posto, a obnovljivi 8567 GWh ili 69 posto.
Premda hidroelektrane i dalje dominiraju u proizvodnji obnovljive energije, u rujnu je prvi put zabilježena veća proizvodnja iz novih obnovljivih izvora (solari, vjetroelektrane, termoelektrane na biomasu i bioplin) nego iz hidroelektrana.
Procvat solarnih elektrana
Iako još uvijek čine relativno mali udjel od 2,7 posto u obnovljivim izvorima, u proizvodnji električne energije iz solara napravljen je velik pomak. U proteklih godinu dana kapacitet solarnih elektrana više je nego udvostručen te je početkom rujna dosegnuo 353 MW.
U sedam mjeseci ove godine instalirano je 129,5 MW sunčanih elektrana, odnosno u prosjeku 18,5 MW mjesečno. Uz pretpostavljenu prosječnu snagu od 400 W po panelu, dnevno se ugrađivalo 1528 panela.
Povoljne energetske trendove iz prva tri tromjesečja ugrožava kvar u Nuklearnoj elektrani Krško. Naime, početkom listopada objavljeno je da će nuklearka obustaviti rad s obzirom na to da je otkriveno curenje iz cjevovoda reaktorskog spojnog sustava.
Prema posljednjim informacijama, utvrđena je točna lokacija oštećenja, a po prognozama, elektrana će se ponovno sinkronizirati s mrežom za nekoliko tjedana ili mjeseci. Udjel električne energije koju Hrvatska dobiva i troši iz nuklearke pokriva oko 15 posto domaćih potreba.
