'Slom najvećega hrvatskoga privatnog poduzeća Agrokora mogao bi u ponor sa sobom povući i vladu u Zagrebu, više banaka kao i kooperante', pišu najutjecajnije njemačke dnevne novine Frankfurter Allgemeine Zeitung navodeći da je taj koncern prezadužen. Ipak, u slomu Agrokora vide i nešto pozitivno za Hrvatsku
Navodi se da su dugovi šest milijardi eura, što je gotovo cijeli Agrokorov promet u 2016. ili 15 posto ukupnog hrvatskog BDP-a.
U članku se dalje navodi koja poduzeća sve pripadaju Agrokorovom koncernu u Hrvatskoj i susjednim zemljama te da koncern zapošljava 60.000 ljudi, javlja DW.
vezane vijesti
U članku se zatim analizira kako je došlo do prevelikog zaduživanja, citira stručnjaka Reiffeisen Researcha Guntera Deubera koji navodi 'čudne poslovne poteze i moguću korupciju', ali i još neke stvari. 'Agrokor je usljed duge i teške recesije u Hrvatskoj dospio u krizu. Tek 2019. ili 2020. će (hrvatski) DBP doseći razinu iz 2007. Kod privatne potrošnje - a ona je presudna za trgovinu na malo - to će se vjerojatno dogoditi tek 2020.'
Uz to Deuber navodi kao uzroke krize agresivnu ekspanziju koncerna financiranu kreditima te činjenicu da brojni zajmodavci nisu uopće imali pregled 'netransparentne strukture' Agrokora.
Put u preveliko zaduženje je olakšan i time što su se 'ruske banke kao glavni kreditor htjele po svaku cijenu širiti u jugoistočnoj Europi'. (...)
'Fijasko iz Zagreba mogao bi imati i pozitivne posljedice. U Hrvatskoj se načelno premalo dogodilo kako bi se smanjilo (državno) zaduženje, kritizira Deuber: 'Pod tim aspektom slučaj Agrokor treba promatrati kao dio prirodnog procesa čišćenja.' Likvidacija bi srednjoročno i dugoročno mogla smanjiti vanjske dugove te ojačati moral plaćanja i tržišta.' (...)
'Što se tiče utjecaja na male banke ova kriza bi mogla poslužiti kao 'katalizator za nužno potrebnu konsolidaciju'. Ona i slabu (hrvatsku) vladu dovodi pod pritisak. Ona ne može više bolju fiskalnu situaciju proteklih mjeseci tako zloupotrebljavati da troši više novca. O tomu Deuber kaže: 'Aktualna koalicija bi se mogla raspasti, što samo po sebi ne mora uopće biti loše za Hrvatsku', konstatira Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Ruska državna Sberbanka po svaku cijenu se htjela širiti na jugoistoku Europe pa i nije previše računa vodila o uspješnosti Agrokora.
Iste novine donose i komentar na istu temu u kojem zaključuju da bi fijasko Agrokora mogao donijeti i nešto dobro: 'Netransparentna isprepletenost će biti uklonjena, odgovorni će biti kažnjeni, vjerovnici će postati oprezniji. Vrijeme je za 'poštene trgovce' u Hrvatskoj', poručuje Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Švicarske novine Neue Zürcher Zeitung donose osvrt čitatelja Ante Bušića s britanskoga Cambridgea na njihov članak od 9. listopada u kojem je njihov dopisnik Andreas Ernst pisao o odnosu Hrvatske sa susjedima i unutarnjim sukobima u Hrvatskoj. 'Ta napetost se nepotpuno ilustrira time što se opisuje samo jednu stranu. Ideološki sukobi se sastoje od najmanje dva sudionika, a ispuštanje druge strane čitatelju stvara dojam da u Hrvatskoj postoje prije svega profašističke tendencije.
S tim u vezi važno je dodati da drugi tabor u ideološkim sukobima čine simpatizeri bivše socijalističke Jugoslavije. To je bio režim pod vodstvom komunističke partije koji je odgovoran za progone i likvidacije ljudi, koji su o njemu govorili kritično. Osuda takvih zločina u Hrvatskoj se dogodila vrlo oskudno, kako kroz pravosudna tijela tako i na moralnoj razini. Tako dugo dok ubijanje ljudi samo zato što drukčije misle ne bude osuđeno i dok ga se čak relativira, opisani ideološki sukobi će biti nastavljeni', piše čitatelj Neue Zürcher Zeitunga.
