Energetska kriza izazvana ruskom invazijom na Ukrajinu dovela je do najvećeg pada životnog standarda u europskom El Doradu – Njemačkoj – od Drugoga svjetskog rata i pada proizvodnje usporedivog s krizom iz 2008., istaknula su dva bivša ekonomska savjetnika tamošnje vlade. Koliko se zapravo sada može zaraditi u zemlji u koju mnogi Hrvati odlaze trbuhom za kruhom?
Neuspjeh u zaštiti njemačke industrije od skoka cijena energenata mogao bi 2020-e pretvoriti u 'izgubljeno desetljeće za Njemačku' i dodatno potaknuti uspon krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD), zaključak je radnog dokumenta dvaju ekonomskih stručnjaka koji su svojevremeno bili savjetnici vladajućih u Njemačkoj, a objavljenog u Forumu za novu ekonomiju. Plaće u najvećem europskom gospodarstvu srozale su se 2022. najviše od 1950-ih, upozoravaju oni.
Gospodarstvo je palo za 0,3 posto u posljednjem tromjesečju 2023. i očekuje se da će se ponovno smanjiti u prvom kvartalu 2024. Podrazumijevalo bi to tehničku recesiju.
vezane vijesti
A crna je i prognoza Međunarodnog monetarnog fonda za 2024. i 2025. Očekuje se da će njemački gospodarski rast u 2024. i 2025. biti niži od bilo kojeg usporedivog naprednog gospodarstva, osim Argentine.
No s obzirom na to da je riječ o četvrtom najvećem gospodarstvu svijeta, ljudi u Njemačkoj i dalje zarađuju znatno više od svjetskog prosjeka. Koliko se zapravo može zaraditi, kako stoje njemačke plaće u usporedbi s ostalim europskim zemljama i kakve su razlike u plaćama po branšama?
Koliko zarađuju Nijemci?
U prosjeku njemački zaposlenici godišnje zarade 51.876 eura bruto (aritmetička sredina zaposlenih na puno radno vrijeme), odnosno mjesečno 4323 eura (bruto), podaci su Njemačkog zavoda za statistiku. Prema istraživanju GfK-a je pak prosječni neto prihod na razini cijele prošle godine iznosio 26.271 euro.
No takva plaća često je nedostižna prodavačima, njegovateljima ili onima koji se skrbe za djecu i mlade.
Zaposleni u sektoru financijskih usluga i usluga osiguranja zaradili su u travnju 2023. najveću plaću - 5841 euro (bruto), a slijedi ih informacijsko-komunikacijski sektor s plaćom od 5779 eura. Primanja u javnom sektoru prosječno su iznosila 4323 eura. U građevini je pak prosječna plaća bila oko 3600 eura bruto.
No u sektoru poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, kao i u ugostiteljstvu, plaće su i dalje relativno niske – samo oko 2800 eura.
Jaz u plaćama muškaraca i žena isti kao 2002.
Na visinu plaće, pored sektora u kojem radite, u velikoj mjeri utječe spol, ali i mjesto u kojem radite. Čak i više od trideset godina od ujedinjenja Njemačke vidljiv je nesrazmjer u primanjima između zapada i istoka Njemačke. Savezne pokrajine iz potonje pritom su se nagurale na dnu ljestvice, a najveću prosječnu plaću građani imaju u Hamburgu.
Žene u prosjeku zarađuju 12,7 posto manje od svojih muških kolega za isti posao, a stanje se gotovo nije mijenjalo od 2002. Prema izračunima online burze rada, žene u Njemačkoj prosječno zarađuju 5750 eura manje od muškaraca.
Njemačke plaće u usporedbi s ostatkom Europe
Studija GfK s kraja prošle godine, koja u obzir uzima raspoloživi neto dohodak Europljana, pokazuje da je prosječna neto plaća stanovnika u Europi u 2023. iznosila 17.688 eura na godišnjoj razini. Najveću plaću pritom imaju građani Lihtenštajna, u kojem je prosječan stanovnik prošle godine zaradio čak četiri puta više od europskog prosjeka – 68.843 eura. Švicarska je na drugom mjestu s 49.592, a slijedi Luksemburg s prosječnom godišnjom neto plaćom nešto manjom od 41.000 eura.
Njemačka se pak sa svojom prosječnom godišnjom plaćom od 26.271 eura na europskoj ljestvici našla na devetom mjestu od 42 zemlje, i to iza Irske, u kojoj je plaća bila veća za 600 eura, i Austrije, u kojoj je bila za 400 eura veća.
Ukupno je samo 16 zemalja 2023. imalo neto prihod veći od europskog prosjeka, a ispod crte se, između ostalog, našla i Španjolska. Ukrajina je i dalje na začelju s 2478 eura, što je samo 14 posto prosječne plaće u Europi. Kupovna moć Hrvata bila je, ovisno o regiji, za pet do 20 posto manja od europskog prosjeka.
