Nakon osam desetljeća prestaje se tiskati poznati ženski magazin koji je samo još jedno u nizu ugašenih izdanja medijske kuće Condé Nast poznate po magazinima Vogue, Vanity Fair, The New Yorker, Architectural Digest, Wired, a koja je lani imala gubitke od 120 milijuna dolara
Samo tri mjeseca nedostajat će američkom magazinu Glamour da navrši osamdesetu obljetnicu izlaženja kad mu uskoro bude objavljen posljednji broj. Izdavač, poznata američka medijska kuća Condé Nast, objavila je prije nekoliko dana da će siječanjsko izdanje biti posljednje za Glamour i da će magazin nastaviti živjeti samo u digitalnom obliku. Objava o prestanku izlaženja još jednog mjesečnika došla je pomalo neočekivano, ali nije posebno iznenađenje.
Gašenje tiskanih novinskih i magazinskih izdanja, kao i rezanje broja zaposlenih u novinskim izdavačima, trend je koji je prisutan posljednjih petnaestak godina. Tehnološka evolucija promijenila je način na koji se javnost informira, kao i način na koji medijske kuće ostvaruju prihode. Oni prihodi koje su tiskani mediji ranije ostvarivali od oglasa prešli su dobrim dijelom u digitalnu sferu, a umjesto medijskih kuća, novac od tih oglasa danas se slijeva u internetske kompanije poput Googlea ili Facebooka.
Prilagodba na nov način poslovanja ozbiljno je nagrizla mnoge izdavače novina, a Condé Nast samo je jedan od onih koji se raznim potezima pokušavaju održati na površini. Izdavač čije je sjedište u New Yorku najpoznatiji je po modnom magazinu Vogue, no u lepezi izdanja nalaze se i utjecajni naslovi poput magazina Vanity Fair, The New Yorker, Wired, GQ, Architectural Digest, Condé Nast Traveller i još mnogih drugih. Kompanija posljednjih godina mnogo ulaže i u digitalno poslovanje, pa neka izdanja postoje samo na internetu, što je i nova sudbina Glamoura.
Priča s Glamourom interesantna je jer se radi o magazinu koji još uvijek ima prilično respektabilnu tiražu. S oko 2,2 milijuna primjeraka mjesečno dvostruko je popularniji od nešto prestižnijeg Voguea. No Glamour je više općeniti ženski magazin okrenut široj publici, dok Vogue cilja na potrošače okrenute luksuzu i visokoj modi. Takva orijentacija Vogueu priskrbljuje jače oglašivače i više prihode. Glamour je početkom ove godine dobio novu glavnu urednicu, Samanthu Berry, koja je prije toga bila zadužena za društvene medije u televizijskoj kući CNN i nije imala iskustva u tiskanom novinarstvu.
Condé Nast je u posljednjih desetak godina, uz Glamour, ugasio neke druge naslove. Prestali su tiskati Teen Vogue i Self, također magazine za djevojke i mlade žene, koji se danas nalaze samo u digitalnim izdanjima, a u potpunosti su prestali izlaziti magazini Jane i Lucky. Također, ugasili su mjesečnike za muške Details, Men's Vogue, poslovni mjesečnik Portfolio, mjesečnik za domaćinstvo House & Garden, tjednik Golf World i još niz drugih izdanja.
Restrukturiranja u kompaniji koja se i dalje bori s opstankom na tržištu donijela su i niz otkaza, kao i pokušaj smanjenja troškova povezivanjem nekih odjela iz različitih izdanja. Sve to, izgleda, nije rezultiralo dovoljnim smanjenjem rashoda jer je, prema pisanju The New York Timesa, prošlu godinu Condé Nast završio sa 120 milijuna dolara gubitka. Lanjski gubitak posljedica je oštrog pada prihoda od oglasa u tiskanim izdanjima, a rast u digitalnoj sferi nije bio dovoljan da bi se izbjegao gubitak. Izdavač je, u međuvremenu, počeo tražiti kupce za još tri svoja izdanja: Golf Digest, Brides i magazin W.
Condé Nast nalazi se u rukama poznate njujorške medijske obitelji Newhouse, odnosno njihove kompanije Advance Publications. Obitelj je prije dvije godine za 10,4 milijarde dolara prodala tvrtku kablovske televizije Bright House Networks, a prema ugovoru, Advance Publications iz te transakcije godišnje prima 150 milijuna dolara, što pomaže u opstanku poslovanja. Pod kapom Advance Publicationsa nalazi se i tvrtka Condé Nast International, zadužena za desetke međunarodnih izdanja poznatih američkih magazina, koja se zasad još dobro drži jer 'Europljani, za razliku od Amerikanaca, tek moraju odustati od običaja kupovine magazina', navodi The New York Times.
Condé Nast je u posljednjih nekoliko godina uložio velike napore u proizvodnju videosadržaja, bilo kroz projekte samo za internet, bilo u suradnjama s televizijskom ili filmskom industrijom. Prema očekivanjima, a i dosadašnjim rezultatima, upravo taj segment ove godine trebao bi poslužiti kao značajan dodatni prihod koji bi trebao umanjiti korporativne gubitke. Prema ljetošnjim izjavama direktora Condé Nasta, prihodi iz proizvodnje videosadržaja i materijala za internet toliko su porasli da su prvi put premašili prihode tiskanih izdanja. Kompanija proizvodi razne kratke videosadržaje sa slavnim osobama, uz koje objavljuju i reklame što ih dobro naplaćuju, a u tome im pomaže i prestiž koji im daju njihovi dobro poznati medijski brendovi.
U svojem pohodu na digitalno tržište Condé Nast je imao i spektakularnih promašaja. Prošle godine ugasio je stranicu style.com nakon što je u razvoj te nove digitalne modne oaze potrošio 100 milijuna dolara u devet mjeseci. Kompanija je tijekom godina izgradila prilično impresivan otisak u digitalnim medijima – pod njenom kapom nalaze se poznati tehnološki magazin i portal Wired, portal Ars Technica, a i vlasnik je popularne stranice Reddit. Uz to, preuzela je niz manjih kompanija koje se bave oglašavanjem i razvojem internetskih sadržaja, a matična tvrtka Advance Publications je prije tri godine za čak 500 milijuna dolara preuzela kompaniju 1010data Inc., koja se bavi obradom velikih količina podataka za oglašavanje i pretplatu.
Prestanak tiskanja američke verzije Glamoura, pri čemu su obećali da će se na kioscima povremeno možda naći posebna izdanja, poput onoga koje prati njihovu godišnju ceremoniju odabira Žene godine, nakon osamdeset godina izlaženja prilično je neglamurozna vijest. Nove tehnologije, baš kao što se mnogo puta događalo u povijesti, došle su da bi zamijenile neka stara rješenja. Povijest nas uči da takve promjene ipak ne rezultiraju potpunim gašenjem starih običaja i kao što se danas još uvijek kupuju vinilne ploče (koje su trebale nestati pojavom CD-a) ili se sluša radio (kojem su predviđali nestanak dolaskom televizije), tako će vjerojatno mali dio tiskanih medija opstati u budućnosti. No oni koje ćemo moći prolistati i za desetak ili petnaestak godina prije toga će morati pronaći način na koji uskladiti nova vremena sa starim običajima.