Na Wall Streetu su u srijedu burzovni indeksi porasli, što se ponajviše zahvaljuje korekciji cijena dionica nakon tri dana pada, dok sezona objava kvartalnih poslovnih rezultata kompanija i banaka nije počela baš impresivno. Dow Jones ojačao je 344 boda ili 1,01 posto, na 34.564 boda, dok je S&P 500 skočio 1,12 posto, na 4.446 bodova, a Nasdaq indeks 2,03 posto, na 13.643 boda.
Najviše su jučer porasle cijene dionica u tehnološkom sektoru, što se zahvaljuje padu prinosa na američke državne obveznice. Kako se očekuje povećanje kamata američke središnje banke, prethodnih su dana prinosi na obveznice rasli, što je pritiskalo dionice u tehnološkom i drugim sektorima temeljenim na rastu.
„Prinosi na obveznice prethodnih su dana porasli prebrzo, pa su danas pali. To je pomoglo gotovo svim sektorima, a ponajviše tehnološkom”, kaže David Carter, direktor u tvrtki Wealthspire Advisors.
vezane vijesti
Posljednjih tjedana tržište je pod pritiskom zbog visoke inflacije u SAD-u i bojazni da će Fed povećati ključne kamatne stope agresivnije nego što se očekivalo.
U utorak je objavljeno da su u ožujku potrošačke cijene porasle 8,5 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je najviša stopa inflacije od 1981. godine.
Ipak, podaci su pokazali i da inflacijski pritisci možda popuštaju, s obzirom da su potrošačke cijene, ako se isključe cijene hrane i energije, na mjesečnoj razini pale.
To je potaknulo nadu da je inflacija dosegnula vrhunac te da će idućih mjeseci splašnjavati.
S druge strane, jučer je objavljeno da su proizvođačke cijene u ožujku skočile 11,2 posto, najviše od 2010. godine, od kada se ti podaci prikazuju i na godišnjoj razini.
To upućuje na snažnu potražnju, ali i na mogućnost prelijevanja većih troškova proizvodnje na potrošačke cijene.
Kako bi suzbio inflaciju, Fed je na sjednici u ožujku povećao kamate po prvi put od 2018. godine, za 0,25 postotnih bodova, a već u svibnju vjerojatno će ih povećati za daljnjih 0,50 postotnih bodova.
Zapisnik s nedavne sjednice Feda pokazao je da bi mogla zaredati agresivna povećanja kamata na sjednicama idućih mjeseci, kao i da je postignut načelni dogovor da bi se Fedove bilance, koje su u borbi s koronakrizom nabujale za nekoliko tisuća milijardi dolara, trebale smanjivati za 95 milijardi dolara mjesečno.
„Jasno je da Fed već dulje vrijeme pjeva istu pjesmu – slijedi zaoštravanje monetarne politike. No, većina toga već je ugrađena u cijene dionica i očekivana”, kaže Carter.
A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta skliznula s najviših razina u dvije godine.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 99,68 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 100,23 boda.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 125,55 na 125,35 jena.
Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0905 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0835 dolara.
U fokusu ulagača bit će danas sjednica čelnika Europske središnje banke (ECB). S obzirom da se inflacija u eurozoni kreće na rekordnim razinama, analitičare ne bi iznenadilo ako središnja banka najavi zaoštravanje monetarne politike prije nego što se dosad očekivalo.
Cijene su nafte, pak, jutros pale, nakon jučerašnjeg snažnog rasta. Na londonskom je tržištu cijena barela skliznula 0,51 posto, na 108,20 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,75 posto, na 103,45 dolara.
