'Kamatna stopa koja se komunicira, između 3 i 4 posto, puno je viša nego što građani mogu dobiti na depozite u bankama. Kad usporedite to, kad usporedite da je rok dospjeća dvije godine, da nije predugo, da je kamatna stopa ispod stope inflacije, ali daleko iznad bankarskih stopa, da je visoka razina sigurnosti, viša nego u bankama.

Pretpostavljam da će biti limiti jer se jedan dio sredstava građana i na taj način povlači. Mislim da je ministar s pravom spomeno da se država ne smije ponašati kao banka. Još jedan u nizu prednosti jest što je to definitivno doprinos izgradnji financijske pismenosti, produbljivanje tržišta kapitala koje je u Hrvatskoj dosta plitko', rekao je Brkić za N1.

Vrijeme negativnih kamatnih stopa je, smatra profesor, prošlost. 'Ta vremena su prošla, to je pluskvamperfekt', rekao je Brkić te dodao: 'Danas se nije više moguće zadužiti za 0,5, jedan, ili 1,5 posto. Zaduživanje na domaćem tržištu nije ništa povoljnije nego na vanjskoj. Imate veću razinu sigurnosti jer novac koji povlačite na taj način, država se zadužuje kod svojih građana, tu je riječ o novcu, oni povlače taj novac i kamata se isplaćuje. Taj novac ostaje u Hrvatskoj i potiče potrošnju, rast, to su definitivno neke dobre stvari ovog financijskog aranžmana'.

Brkić vjeruje da će postojati limit, kako bi se poslala i politička poruka da neće sve biti opet namješteno samo za najbogatije, nego i za siromašnije građane. 'To je uistinu simbolična razina, to nije veliki novac koji bi imao investicijski potencijal i zaradu', istaknuo je.

Profesor je za N1 rekao i da će vjerojatno i sam 'diverzificirati svoj portfelj'. Objašnjava da dužnosnici zbog svoje pozicije naprosto moraju reći da će to kupiti. Dobra stvar je i što su narodne obveznice oslobođene plaćanja poreza, a Brkić kaže da je to još jedna atraktivna stvar, osobito za 'veće igrače'.

Ako poželite obveznicu prodati ranije, dobit ćete kamatnu stopu do trenutka kad prodajete, ali postoji mogućnost da ćete na njoj izgubiti u nominalnoj vrijednosti. 'Ako je potražnja za tim obveznicama velika, onda ćete je možda moći prodati po 550 ili 600 eura', kaže.

Brkić smatra da se neće stvoriti redovi zbog kupnje obveznica, a nije još siguran hoće li se moći kupiti samo fizičkim dolaskom u poslovnice. 'Ako bude visoka razina povjerenja, naravno da će potražnja biti veća. Koliko će ljudi to htjeti upisati, ne znam. S obzirom na socijalni status većine ljudi u Hrvatskoj, opet će to ići prema ljudima, građanima, koji raspolažu nekom većom količinom novca', rekao je profesor.

Tvrdi da je hrvatski porezni sustav jedan od primitivnijih, te pritom upozorava da bi oporezivanje kamate na narodne obveznice ozbiljno narušilo vjerodostojnost Vlade.

Upitan o mogućnosti da se novim poreznim zakonom ipak predvidi oporezivanje kamate na narodne obveznice, Brkić odgovara: 'Da država mijenja pravila igre dok još igra traje, to je potpuno neprihvatljivo. Nadam se da nitko neće biti tako neodgovoran da takvo što predloži, kamoli da se usudi to'.

'Kupci neće provjeravati liste prije kupnje'

Osvrnuo se i na 'bijele liste', podsjetivši da se ranije govorila o 'crnima', stoga smatra da je boja drugačija, ali ne i smisao.

'Vidite što ideološke matrice govore. Aktualna vlada je vlada desnog centra, ovakve akcije bi išle iz nekih drugih vremena. Ako nešto vrijedi u državi A, ne mora značiti da vrijedi u državi B. To ima marginalne učinke, napravljeno je post festum i ne očekujem nikakve velike efekte, kao da se zaboravlja gdje živimo', rekao je za N1 Brkić te dodao da pretpostavka da će kupci provjeravati ove liste prije kupnje naprosto nije realna.