Kako odgovoriti na pitanje čitatelja koji pita nešto u vezi s 'paušalnim' obrtom? Vrlo teško – odnosno nemoguće. U Hrvatskoj, naime, prema propisima o obrtu ne postoji pojam 'paušalnog' obrta, već postoji samostalna gospodarska djelatnost koja se obavlja kao obrt, a na osnovi izdane obrtnice. Može se obavljati i kao kućna radinost ili kao sporedno zanimanje, i to samo osobnim radom i u određenim djelatnostima i na osnovi odobrenja koje izdaje nadležno županijsko tijelo
Kako doznajemo iz Hrvatske obrtničke komore, sasvim druga je stvar moguća kao paušalna, a to je plaćanje poreza na dohodak. Ovisno o ispunjavanju uvjeta propisanih poreznim zakonima, prije svega Zakonom o porezu na dohodak i Zakonom o porezu na dobit, od pozitivnog rezultata poslovanja ostvarenog u obrtu porez se može plaćati kao porez na dohodak ili porez na dobit.
Porez na dohodak od obrta kao samostalne djelatnosti može se plaćati na temelju rezultata iskazanog u poslovnim knjigama ili u godišnjem paušalnom iznosu. Za paušalno oporezivanje obrtnik se odlučuje samostalno podnošenjem prijave Poreznoj upravi početkom godine, tj. najkasnije do 15. siječnja za tekuću godinu. Paušalno oporezivanje nije moguće za djelatnosti trgovine i ugostiteljstva, a uvjeti koje ostale djelatnosti moraju ispuniti za paušalno oporezivanje su:
- da obrt nije u sustavu PDV-a,
- da se ne obavlja u zajedničkom obrtu (supoduzetništvo – ortaštvo),
- da nema izdvojene pogone ili druge obrte.
Što se tiče prava na korištenje godišnjeg odmora, obrtnik ima pravo na odmor kad on to sebi odredi i na njega se ne primjenjuju odredbe Zakona o radu o trajanju godišnjeg odmora i načinu njegova korištenja, jer obrtnik nema status radnika u radnom odnosu temeljem ugovora o radu s poslodavcem. U vrijeme kada obrtnik koristi odabrani odmor, dužan je za sebe plaćati sve doprinose, kao što se i radniku koji koristi godišnji odmor plaćaju doprinosi (a poslodavac mu je dužan isplatiti i naknadu plaće za te dane koje ne radi).
Plaćanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje vezani su uz status obrtnika, a taj status traje za sve vrijeme dok je obrt upisan u Obrtni registar. Ako se porez na dohodak plaća prema poslovnim knjigama, porezna obveza ovisit će o ostvarenom dohotku iskazanom u knjigama kao razlika primitka i izdataka, odnosno na temelju porezne prijave po isteku poslovne godine. Kod paušalnog oporezivanja, porez se određuje unaprijed za cijelu godinu i ne ovisi o stvarno ostvarenom dohotku jer se visina poreza utvrđuje kako je propisano Pravilnikom o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti.
Ukoliko obrtnik radi sam, bez radnika, i obavlja djelatnost za koju je odlukama lokalne samouprave propisano radno vrijeme, potrebno je da o vremenu korištenja odmora, jednako kao i u slučaju bolovanja, obavijesti ured za gospodarstvo o privremenoj obustavi obrta. Ukoliko obrtnik zapošljava radnike i djelatnost se obavlja, tada se obrt ne obustavlja ni za vrijeme odmora i odsutnosti obrtnika.
Privremena obustava može trajati do najviše godinu dana. O njoj odlučuje obrtnik. Dužan je jedino obavijestiti ured za gospodarstvo o početku i o završetku privremene obustave.
Za sve detaljnije informacije iz Hrvatske obrtničke komore svakom zainteresiranom obrtniku predlažu da se za detaljnije obavijesti obrati Savjetodavnoj službi Hrvatske obrtničke komore na 062 000 026, gdje svakog radnog dana od 8 do 12 sati može dobiti besplatne savjete.
Priloženi tekst odgovor je na pitanje fanova tportala na Facebooku, u sklopu našeg projekta Vi pitate, oni odgovaraju. I sami možete postaviti pitanje bilo kojoj osobi ili organizaciji preko pripadajuće aplikacije na Facebooku.
