Na zavodima za zapošljavanje je oko 110 tisuća nezaposlenih, no Hrvatskoj unatoč tomu nedostaje radnika. Stoga ne čudi stalni rast broja zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad strancima. Ponajprije onima koji dolaze s dalekog Istoka. Uglavnom obavljaju poslove koje domaći ne prihvaćaju. Kako naše građane s burze pokušati integrirati u tržište rada? Jesu li strani radnici kvalitetno i dugoročno rješenje problema nedostatka radne snage?
Ivan Vidiš, državni tajnik u ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, rekao je kako imamo 110 tisuća nezaposlenih osoba, što je rekordno mali broj osoba u evidenciji.
- Više od 230 tisuća bilo ih je 2016. godine. Promijenio se broj, ali i struktura nezaposlenih osoba. Oni koji su prije bili u evidenciji, bili su prije zapošljiviji. Oni koji su sad u evidenciji, imaju višestruke prepreke za uključivanje u tržište rada. Velik je udio onih koji su dugotrajno nezaposleni. Velik je udio onih koji imaju tek osnovnu školu ili dio srednje škole. Planiramo višestruke intervencije u smislu aktivne politike zapošljavanja i mjera koje su nikad izdašnije i u smislu prekvalifikacija. Treba spomenuti i sustav vaučera koji smo nedavno implementirali koji pokazuje iznimno dobre rezultate. Imali smo više od 10 tisuća odobrenih vaučera. To je alat koji omogućuje stjecanje vještina za zaposlene i nezaposlene. Postoji interes, educiramo one koji su u evidenciji za vještine koje su deficitarne. Lansirali smo mjere koje će se sastojati od obrazovanja i radne akcije. Vjerujemo da ćemo tih 110 tisuća osoba integrirati u tržište rada, rekao je.
vezane vijesti
Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP ICT, član Uprave Algebre rekao je kako se projekt s vaučerima pokazao interesantan ljudima, prvenstveno zaposlenima.
- Takvu priliku dosad nisu imali. Omjer je bio 90 posto zaposlenih ljudi, a 10 posto nezaposlenih. Vrlo su bili zainteresirani za digitalna zanimanja koja se mogu stjecati kroz jedan semestar. Najčešće su to programerske, sistemaške, kreiranja sučelja, baze podataka i sigurnosti. Rezultate ćemo tek vidjeti za nekoliko mjeseci kad vidimo kako su oni reagirali na zapošljavanju i pronalasku boljeg radnog mjesta. Ljudi koji prolaze ovakve edukacije, 90 posto njih kroz 6 mjeseci prelazi na bolje poslove ili pronalazi posao, rekao je Balen.
Josip Zaher, predsjednik HGK Zagreb, rekao je kako je svaki čovjek s burze zanimljiv jer je potreban u gospodarstvu i procesima.
- Ljudi koji su na burzi rada nisu samo nezaposleni, nego su i teret društvu, poslodavcima i državi. Bitno je aktivirati dio tih ljudi u procese. Za svakog tko želi i može raditi - ima mjesta, poručio je Zaher.
Stjepan Jagodin, direktor agencije za posredovanje u zapošljavanju filipinskih radnika "Pinoy385", rekao je kako prema procjenama u Hrvatskoj nedostaje 150 tisuća radnika.
- Nema više djelatnosti ili poslodavca u Hrvatskoj koji nema potrebu za zapošljavanjem stranog radnika. Sve ukazuje na to da će ove godine biti izdano rekordnih 180.000 dozvola za strane radnike, rekao je.
Balen je rekao kako Hrvatska ima problem s aktivacijom radne snage.
- Neke informacije govore kako nam nedostaje 2 milijuna zaposlenih kako bi naši sustavi zdravstva i mirovina bili održivi, dodao je.
Vidiš je naglasio kako se usko surađuje s poslodavcima koji su zadovoljni sa stranom radnom snagom te da ona daje vrijednost našem gospodarstvu.
- Pozitivno je da se stvaraju radna mjesta gdje ti ljudi rade. Sve više smo destinacija koja je privlačna stranima radnicima. Nama je prosječna neto plaća u siječnju bila 1095 eura i to je mnogima privlačno. Bitno je da na radna mjesta gdje ne možemo naći domaću radnu snagu dovodimo te osobe jer oni doprinose stabilnosti sustavima osiguranja, rekao je.
