Nestašice jaja u Hrvatskoj nema, složni su najveći domaći proizvođači na čijim farmama traje redovan godišnji remont, odnosno promjena jata ili zamjena starih novim kokama nesilicama. Dok se one prilagode uvjetima, a proizvodnja stabilizira, potrebno je dva do tri tjedna. No za to vrijeme bit će dovoljno domaćih jaja na trgovačkim policama jer, kako su uočili, nakon afere salmonela sve više kupaca poseže za robom iz Hrvatske
'Što se tiče jaja, nismo ni osjetili da su kupci radili odmak od domaće proizvodnje, a nakon onih događaja, stao je uvoz. Od tada su na stranu domaće proizvodnje stali svi veći trgovački lanci. Trenutačno u nekim dijelovima ima nedostataka zbog toga što uglavnom pet, šest većih proizvođača obavlja svoj planirani redovni godišnji remont, odnosno zamjenu koka nesilica pa roba ne stigne odmah na police', tumači za tportal Marko Barišić, voditelj prodaje jaja osječke Žito grupe u vlasništvu Marka Pipunića koja ima 220.000 koka nesilica, što je ekvivalent, napominje, za godišnju proizvodnju od oko 65 milijuna komada jaja.
Godišnja potrošnja u Hrvatskoj doseže oko 650 milijuna komada jaja i naglo skače pred Božić i Uskrs, a Hrvat godišnje prosječno pojede 155 komada jaja. Prehrambeni trendovi su se promijenili u većini zapadnih zemalja, što je značajno podiglo i potrošnju jaja po stanovniku. Tome teže i domaći proizvođači čiji su predstavnici sudjelovali i na prošlogodišnjem sastanku u Glavnoj upravi za poljoprivredu i razvoj u Bruxellesu, na kojem je zaključeno kako je 2015. bila dobra za peradare i proizvođače jaja u EU-u jer je zabilježen rast proizvodnje jaja za 2,7 posto u odnosu na 2014. Hrvatska proizvodnja jaja pak čini tek 0,27 posto ukupne europske proizvodnje.
Dok je proizvodnja jaja rasla u zemljama EU-a, u Hrvatskoj je, otkad je postala njezina članica, došlo do smanjenja broja nesilica zbog usklađivanja sa zakonskom regulativom koja uređuje zaštitu životinja na farmama. Splet takvih okolnosti reflektirao se na domaće tržište, na kojem je uvoz konzumnih jaja u 2015. porastao za čak 113 posto, odnosno uvezeno je 105 milijuna komada konzumnih jaja. Prema podacima strukovne grupe Croatiastočar, u prvih deset mjeseci prošle godine u Hrvatsku je stiglo 88 milijuna komada jaja ili 5.482 tone, što je 11 posto više nego u odnosu na isto razdoblje godinu prije. Najviše se uvozilo iz Poljske, Slovenije, Slovačke, Mađarske i Njemačke.
'Uvoz je spašavao kada robe nije bilo, a spašavat će i dalje jer ne možete prilagoditi proizvodnju kako se ona ne bi uvozila. Kada imamo viška, izvozimo i mi, kao i Austrijanci i Poljaci. To je začarani krug', govori za tportal Marko Brajević, direktor Ovuma i Perfe Bio, tvrtke preko koje se na tržište plasiraju jaja Perfe Bio i Pika iz Jastrebarskog, a godišnja proizvodnja im se penje na oko 120 milijuna komada. Nakon povezivanja ovih tvrtki, Ovum je, prema zadnjim službenim podacima Poslovne Hrvatske, u 2015. uprihodio 67,01 milijun kuna dok mu je dobit iznosila nešto malo manje od 53.000 kuna.
Oba proizvođača potvrđuju kako robe ima te da zima ne utječe na njihove nesilice koje proizvode u kontroliranim uvjetima, dok se kod onih na seoskim gospodarstvima nedostatak osjeti, posebice tijekom siječnja i veljače, kada kokoši inače nose manje jaja. Od svake nesilice godišnje se dobije oko 270 jaja, a u jedan kilogram ide 16 jaja. Afera salmonela tijekom koje je povučena i određena roba s polica trgovačkih lanaca, smatra Barišić, doprinijela je značajno manjem uvozu.
'No i situacija u Europi je stabilna. Nema tržišnih viškova ni jeftinih jaja koja bi prepravila tržište', tumači Barišić, a Brajević dodaje kako je salmonela dio njihove proizvodnje te da na nju nitko nije imun, ali da se u Hrvatskoj o njoj treba više educirati kako se ne bismo vraćali u 19. stoljeće.
