Koliko zapravo ostaje od bruto plaće? Ovo pitanje intrigira radnike diljem Europe, a odgovor ovisi o brojnim čimbenicima – od toga jeste li samac ili živite u paru, imate li djecu, pa do visine vaše zarade. Porezne stope u mnogim europskim zemljama progresivne su, što znači da oni s većim prihodima plaćaju više poreza
Neto primanja dobivaju se oduzimanjem doprinosa za socijalno osiguranje i poreza na dohodak od bruto zarade te dodavanjem obiteljskih naknada za kućanstva s djecom.
Prema najnovijim podacima Eurostata za 2023. godinu, razlike u omjeru neto i bruto plaća u Europi značajne su, što otkriva široku lepezu poreznih sustava i socijalnih politika. Istraživanje je obuhvatilo svih 27 članica Europske unije, tri zemlje EFTA-e i kandidatkinju za EU, a rezultati su podijeljeni prema četiri scenarija: samac bez djece, par bez djece s dvije plaće, par s jednom plaćom i dvoje djece te par s dvoje djece i dvije plaće.
Samac bez djece: Velike razlike diljem Europe
Za samca bez djece koji zarađuje prosječnu plaću omjer neto i bruto zarade u 31 europskoj zemlji varira od 60,1 posto u Belgiji do čak 85,9 posto na Cipru. Prosječni omjer u Uniji iznosi 68,8 posto. Osim Cipra, visok udio neto primanja zabilježen je u Švicarskoj (81,4 posto), Estoniji (81,1 posto) i Češkoj (80 posto), piše Euronews.
vezane vijesti
Na drugom kraju spektra, Belgija, Litva, Njemačka, Rumunjska i Danska zabilježile su omjere ispod 65 posto. Među velikim ekonomijama EU-a, Španjolska se pokazala najpovoljnijom za samce bez djece jer ondje zadržavaju 77,9 posto bruto zarade, u Francuskoj je taj omjer 72,5 posto, a u Italiji 72,3 posto.
Omjer godišnjih neto i bruto plaća u Hrvatskoj za samca bez djece iznosi 69,6 posto, što je nešto više od prosjeka EU-a.
Godine 2023. prosječna godišnja bruto plaća u Uniji iznosila je 41.004 eura dok je prosječna neto zarada bila 28.217 eura, što znači da je razlika između bruto i neto primanja u prosjeku iznosila 12.787 eura.
Za parove bez djece koji imaju dvije plaće omjer neto i bruto zarade vrlo je sličan kao kod samaca. Prosječno, parovi u Uniji zadržavaju 69 posto svojih bruto primanja, što iznosi 56.359 eura od ukupnih 81.732 eura bruto.
Par s jednom plaćom i dvoje djece: Obitelji u prednosti
Kad se u priču uključe djeca, omjeri neto i bruto zarada značajno rastu. Par s jednom plaćom i dvoje djece u Uniji u prosjeku zadržava 82,7 posto bruto zarade, a omjer je najniži u Rumunjskoj (70,4 posto) te najviši u Slovačkoj (109,3 posto).
U praksi to znači da par s dvoje djece i jednom plaćom ostvaruje prosječnu godišnju neto zaradu od 33.940 eura, što je za 5723 eura više nego što zadržava samac bez djece. Ova razlika uglavnom proizlazi iz obiteljskih naknada (u prosjeku 1846 eura godišnje) i značajno manjih poreza (u prosjeku 3764 eura manje).
U nekim zemljama, poput Slovačke i Češke, neto primanja mogu premašiti bruto zbog tzv. negativnog poreza, a on pruža dodatnu financijsku potporu obiteljima s djecom. U Slovačkoj, primjerice, par s dvoje djece ostvaruje 18.399 eura neto zarade, što je za 1564 eura više od njihove bruto zarade.
Kada je riječ o paru s jednom plaćom i dvoje djece, omjer u Hrvatskoj raste na 83,6 posto, što je ispod prosjeka EU-a.
Par s dvoje djece i dvije plaće: Još više pogodnosti
Za parove s dvoje djece i dvije plaće omjeri neto zarada kreću se od 65,7 posto u Belgiji do 89,5 posto u Slovačkoj, a prosjek EU-a iznosi 73,8 posto. U ovoj kategoriji parovi u prosjeku zadržavaju 60.332 eura neto primanja od ukupnih 81.732 eura bruto.
U nekim zemljama, poput Islanda i Turske, razlike u omjerima između parova s djecom i bez djece gotovo su nepostojeće. Nasuprot tome, u Slovačkoj, Poljskoj i Austriji zabilježen je rast od više od sedam postotnih bodova za parove s djecom.
Za parove s dvoje djece i dvije plaće omjer neto i bruto primanja u Hrvatskoj iznosi 73,8 posto, što je nešto iznad prosjeka EU-a.
Ključni trendovi
Podaci Eurostata jasno pokazuju da obitelji s djecom imaju povoljniji porezni tretman i više pogodnosti, što rezultira većim omjerima neto zarada. Obitelji s jednim prihodom posebno profitiraju, što odražava politike koje podržavaju obitelji s djecom.
S druge strane samci bez djece najčešće imaju najmanje povoljan omjer neto i bruto zarade, što je posljedica manje prilagođenih poreznih i socijalnih sustava. Razlike među zemljama samo naglašavaju raznolikost europskih pristupa oporezivanju i socijalnim naknadama.
