Iz Hrvatske narodne banke ovih dana upozorili su da je pojačana potrošnja hrvatskih građana velikim dijelom financirana lako dostupnim gotovinskim kreditima koji posljednjih mjeseci bilježe skokovit rast. Stoga se u HNB-u pribojavaju prevelikog zaduživanja, što bi moglo imati fatalne posljedice u slučaju nove gospodarske krize.

A da je financijska situacija kod većine hrvatskih građana već prilično alarmantna, otkrivaju podaci Europskog statističkog ureda. Najnovije izvješće Eurostata pokazuje da su hrvatski građani, uz stanovnike Latvije, najmanje otporni na neočekivane izdatke.

Naime, rezultati ankete pokazuju da se čak 56,2 posto hrvatskih građana ne može suočiti s nepredviđenim troškovima.

Drugim riječima, više od polovice hrvatskih građana ne raspolaže ušteđevinom kojom bi mogli pokriti neplanirane izdatke koji mogu nastati u slučaju većih kvarova u kućanstvu, oštećenja automobila i sl.

To ujedno znači da bi teško prebrodili financijski šok prouzročen privremenim izostankom prihoda zbog gubitka posla.

Na razini Europske unije tek nešto više od trećine građana ulazi u navedenu kategoriju. Pritom je najveći udjel financijski ranjivih građana u Latviji (59,9 posto), Hrvatskoj (56,2 posto) i Bugarskoj (53,2 posto).

S druge strane, s nepredviđenim troškovima najbolje se nose građani Malte te takve probleme ima samo 15,8 posto građana. Manje od četvrtine ugroženih je i u Švicarskoj (19,7 posto), Luksemburgu (20,4 posto), Austriji (20,6 posto) i Nizozemskoj (20,7 posto).

Posljednjih godina financijska situacija se popravlja pa je na razini EU-a u 2017. u odnosu na 2016. udjel financijski ugroženih građana smanjen za 2,5 postotna boda, pri čemu su sve zemlje imale pad, s iznimkom Estonije i Danske.