Među europskim nacijama koje su ove godine dominirale mundijalom hrvatski protivnik u finalu, Francuska, najmnogoljudniji je sa 67 milijuna stanovnika, a Hrvatska je sa svojih 4,1 milijun ljudi uvjerljivo posljednja.

Stanovnici Hrvatske čine svega 0,8 posto populacije EU-a, a aktualno izvješće Eurostata o broju stanovnika Europske unije i pojedinih zemalja članica potvrđuje alarmantne demografske trendove u Lijepoj Našoj.

Hrvatska je, uz Litvu, lani zabilježila relativno najveći pad broja stanovnika u EU. Tijekom 2017. hrvatska populacija smanjila se za 48.700 stanovnika (s 4,154 milijuna na 4,105 milijuna), što znači da smo samo u jednoj godini izgubili grad veličine Karlovca.

Navedena depopulacija manjim dijelom je posljedica negativnog prirodnog prirasta (16.900 više umrlih nego rođenih), a većim dijelom masovnog iseljavanja (31.800 više iseljenih nego useljenih osoba).

Inače, procjenjuje se da je Europska unija početkom 2018. imala ukupno 512,6 milijuna stanovnika. U usporedbi s početkom 2017. ukupna populacija je povećana za 1,1 milijun stanovnika, i to zahvaljujući useljavanju. Istovremeno, prirodni prirast bio je negativan. Rođeno je 5,1 milijun beba (90.000 manje nego prethodne godine), a umrlo 5,3 milijuna stanovnika (134.200 manje nego prethodne godine).

Sa 82,9 milijuna stanovnika (ili 16,2 posto ukupnog stanovništva EU-a), Njemačka je najmnogoljudnija država članica EU-a, ispred Francuske (67,2 milijuna ili 13,1 posto), Ujedinjenog Kraljevstva (66,2 milijuna ili 12,9 posto), Italije (60,5 milijuna ili 11,8 posto), Španjolske (46,7 milijuna ili 9,1 posto) i Poljske (38 milijuna ili 7,4 posto).

Tijekom 2017. godine broj stanovnika se povećao u devetnaest država članica EU-a, a smanjio u devet. Najveći relativni porast zabilježen je na Malti (+32,9 promila), ispred Luksemburga (+19 promila), Švedske (+12,4 promila), Irske (+11,2 promila) i Cipra (+11 promila).

Uz već spomenute Litvu i Hrvatsku, značajna depopulacija zabilježena je u Latviji (-8,1 promil), Bugarskoj (-7,3 promila) i Rumunjska (-6,2 promila). Ako promatramo samo prirodni prirast (razlika između rođenih i umrlih), najveću stopu nataliteta ima Irska (6,6 više rođenih na 1000 stanovnika), a slijede Cipar (3,8 promila), Luksemburg (3,2 promila), Francuska (2,5 promila), Švedska (2,3 promila) i Velika Britanija (2,2 promila).

Od 14 zemalja u kojima je zabilježena negativna stopa nataliteta prednjači Bugarska (-6,5 promila), a slijede Hrvatska i Latvija (-4,1 promil), Litva (-4 promila), Mađarska (-3,8 promila), Rumunjska (-3,6 promila), Grčka (-3,3 promila) i Italija (-3,2 promila).