Ministar je kazao i kako nema novih zaduživanja. 'Jeftinog novca u svijetu ima, i moj prvi zadatak je da zatvorimo skupe dugove jeftinim novcem, gdje god ga mogu naći. To je velika ušteda za Hrvatsku. Ne radi se o novim zaduženjima nego vraćamo dugove koji su nam šest posto, sedam posto skuplji. Skupe kredite ćemo zamijeniti jeftinijima, to rade sve zemlje EU-a', rekao je Lalovac te dodao kako bi država mogla uštedjeti između 300 i 350 milijuna kuna

Skuplje od nas u ovom trenutku od svih članica EU-a zadužuje se samo Grčka što je posljedica, objasnio je ministar, nepovoljnog kreditnog rejtinga. Najavio je kako će Hrvatska krenuti u aktivnije upravljanje javnim dugom odnosno zamjenom skupih kredita jeftinim nakon što Vlada Bruxellesu pošalje dokument s popisom reformi.

'Sada smo u proceduri prekomjernog deficita. Ako isporučimo dokumente kakvi se od nas očekuju sa striktnim vremenskim rokovima za reforme moći ćemo krenuti u aktivnije upravljanje javnim dugom. Tržište nas sada promatra. U slučaju da to ne napravimo doprinosi će ići na gore', istaknuo je Lalovac.

Komentirajući najave udruge Franak da bi u pregovorima oko problema kredita u švicarskim francima - pristali na konverziju tih kredita u eure Lalovac je kazao kako je zadovoljan. Dodao je kako će u tom slučaju svakako zagovarati da se dužnici u 'švicarcima' izjednače s onima koji od početka otplaćuju kredite u eurima. Morat će biti određenog otpisa glavnice, dodao je. Presjeći ćemo i stajati na strani građana - nećemo dopustiti da banke od dužnika uzmu ključeve stana, a da im oni i dalje otplaćuju kredit, naglasio je Lalovac.

Usprotivio se rješenje HUB-a o rješavanju socijalnih slučajeva tako da ih se, kako je rekao, izbaci na cestu.

'Ne volim u Hrvatskoj vidjeti dužničko ropstvo. Tu moramo presjeći, tu ćemo sigurno cijelo vrijeme stajati na strani građana', istaknuo je Lalovac.

Model deeurizacije odbacio je rekavši da su hrvatski građani tradicionalno skloni štednji u stranim valutama.