Podaci Eurostata sugeriraju da su nekretnine u trećem tromjesečju prošle godine poskupjele za 12 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. Riječ je o najvećem rastu cijena nekretnina u cijeloj eurozoni, odnosno zemljama koje imaju euro za valutu.

Naime, kuće i stanovi su u promatranom razdoblju poskupjeli za 10 posto u Nizozemskoj, Irskoj i Portugalu, a za devet posto u Litvi. Gledajući naše susjede u eurozoni, nekretnine su u Sloveniji poskupjele za osam, a u Italiji za četiri posto.

Zanimljivo, od trećeg tromjesečja pretprošle do trećeg tromjesečja prošle godine, nekretnine su u pojedinim zemljama - pojeftinile. U Njemačkoj su cijene pale za jedan posto, u Luksemburgu za dva, Finskoj za tri, a u Francuskoj za četiri posto.

Državni zavod za statistiku, pak piše, da su cijene stambenih objekata, mjerene indeksom cijena stambenih objekata, u trećem tromjesečju 2024. u odnosu na drugo tromjesečje 2024. u prosjeku su više za 2,4 posto. U odnosu na treće tromjesečje 2023. u prosjeku su više za 12,3 posto.

Nastavak trenda

Čini se kako je to nastavak trenda naglog rasta cijena nekretnina, koji je na europskom tržištu prisutan već desetak godina. Naime, Eurostat je objavio i podatke o kretanju cijena nekretnina za kupnju i najam od početka 2010. do trećeg kvartala 2024.

Nakon pada cijena nekretnina za kupnju od 2011. do polovice 2015. godine, uslijedio je njihov rast za čak 55 posto na razini cijele Europske unije. Istovremeno, cijene najma u 14-godišnjem razdoblju bilježe konstantan rast. Kumulativno on iznosi 20 posto.

Gledajući po zemljama, cijene nekretnina za kupnju su od 2010. do trećeg kvartala 2024. rasle u Estoniji i Mađarskoj (230 posto), Litvi (181 posto) i Latviji (154 posto). U Hrvatskoj su nekretnine poskupjele za osamdesetak posto (u proteklih pet godina za 62 posto) što je približno kretanju cijena nekretnina u Nizozemskoj, Švedskoj i na Malti. No, i dalje je to više od europskog prosjeka, koji u 14 godina iznosi u EU iznosi 55, a u eurozoni 50 posto. S druge strane, cijene nekretnina na Cipru su ostali gotovo jednake, dok su u Italiji pale za nekoliko posto.

Što se, pak, tiče cijena najma u proteklih 14 godina, najviše su rasle u Estoniji (216 posto), Litvi (183 posto) i Irskoj (109 posto). U Hrvatskoj je najam poskupio za 50 posto (u proteklih pet godina za 18 posto), dok je u Grčkoj najam čak i pojeftinio.

Plan za stan

Zbog rasta cijena, odnosno devijacija na tržištu nekretnina u Hrvatskoj, Vlada je odlučila donijeti Nacionalni plan stanovanja za razdoblje do 2030. godine. Njime će se kroz porezne, socijalne, pravne i graditeljske mjere nastojati pojačati priuštivost stanovanja.

Naime, potražnja za nekretninama je u Hrvatskoj već desetljećima veća od ponude, koja je narušena posljedicama potresa, ali i zbog kratkoročnog, turističkog najma. Stoga se planira aktivacija praznih stanova, uvođenje poreza na nekretnine koji će se odnositi uglavnom na objekte u kratkoročnom najmu, izgradnja stanova u sustavu poticane stanogradnje, ali i povrat poreza na promet nekretninama koji iznosi tri posto od ugovorene kupoprodajne cijene te 50 posto PDV-a za kupnju prve nekretnine izravno od investitora. Subvencionirat će se i najam stanova, za što država planira osposobiti nekretnine u svom vlasništvu, ali i graditi nove.

Među ciljevima priuštivog stanovanja često se spominje makar ublažavanje rasta cijena. Iako stručnjaci za nekretnine pozdravljaju većinu donesenih mjera, smatraju da one neće pretjerano utjecati na tržište, odnosno cijene kuća i stanova.

'Naša statistika kaže da je razlika nekih sedam do osam posto između traženih i realiziranih cijena. Ali tu imamo dva tipa nekretnina; one koje su prodane i one koje su vječno na tržištu. Činjenica je da ima nekretnina koje imaju visoku traženu cijenu. Govorio sam da se eventualno može dogoditi korekcija tih traženih cijena, ali nisam siguran da ćemo ikad imati korekciju stvarno realiziranih cijena po kojima se nekretnine prodaju', istaknuo je stručnjak za nekretnine Boro Vujović.

Cijene se neće mijenjati

Dodao je kako cijenu određuju i cijene gradnje, odnosno materijala i radne snage koje su također rasle. Naime DZS je objavio i tu statistiku, navodeći da je građevinski materijal u studenom bio 4,6 posto skuplji nego u istom mjesecu lani i čak 23,7 posto u odnosu na prosječne cijene u 2021. godini. Uz to, statistički podaci pokazuju da 91 posto nekretnina u Hrvatskoj je u vlasništvu, u čemu Vujović vidi još jedan razlog zbog kojeg cijene neće padati. 

'Najveća imovina nam je u nekretninama. Nemaju ljudi ni fondove, ni zlato, ni bitcoine, nego imaju nekretnine. Zazivati i govoriti o tome da su nekretnine preskupe i da bi cijene trebale padati je, po meni, pogrešna paradigma zato što nam na taj način pada bogatstvo cjelokupne populacije. Trebamo naći način da pomognemo ljudima koji nemaju riješeno stambeno pitanje da ga riješe, ali ne mjerama koje će sniziti cijene nekretnina, nego da nađemo alate koji će im pomoći da dođu do tih nekretnina', ustvrdio je Vujović. 

Tržište nekretnina je zbog cijena u protekloj godini počelo pokazivati znakove usporavanja. Zabilježen je manji broj kupoprodaja, ali je njihova vrijednost znatno veća. Stručnjaci se nadaju kako će tržište u ovoj godini ipak ostati stabilno. 

''Svjedoci smo inflacije i porasta cijena u svim segmentima proizvoda, pa tako i na tržištu nekretnina. Međutim, očekuje se da rast cijena neće biti u velikim skokovima kao dosad', ustvrdila je stručnjakinja za nekretnine Vedrana Likan još početkom prosinca prošle godine.