Je li zabrana rada svim trgovinama osim onim s nužnim potrepštinama doista bitno pomogla u suzbijanju pandemije - o tome se može imati različito mišljenje. Ali u Njemačkoj jest to bio slučaj sve od Božića pa do ovog svibnja i maloprodaja je nesumnjivo pretrpjela golemu štetu - dok su internetske trgovine slavile rekordne promete, piše Deutsche Welle.

Nisu bili nezadovoljni samo vlasnici trgovina, nego i kupci: sad, dok broj novozaraženih u Njemačkoj i dalje pada, u središtima gradova opet vladaju gotovo neviđene gužve mušterija koji su jedva dočekali da uopće mogu nešto kupiti. Već i to je navelo Udrugu trgovaca HDE na prijedlog vladi neka dopusti trgovinama rad i nedjeljom, barem do kraja godine.

To podržava i Marcel Fratscher, predsjednik njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja: "Liberalizacija propisa o radnom vremenu trgovina je hitno potrebna kako bi stacionarne trgovine dobile poticaj u tržišnoj utakmici s internetskom trgovinom i kako bi osigurali radna mjesta", izjavio je Fratscher za list Handelsblatt.

To podržavaju i gradski oci: u doba pandemije i zatvorenih trgovina su i središta gradova postala pusta. Mnoge trgovine su već zauvijek zatvorile svoja vrata, a pješačke zone propadaju. Preko 100.000 trgovina je zatvoreno ili više ne mogu otvoriti, kaže Gerd Landesberg, glavni poslovođa Udruge njemačkih gradova i općina. Time je na kocki gotovo 500.000 radnih mjesta, a internetska trgovina radi 24 sata na dan, 7 dana u tjednu tako da je u pandemiji i povećala svoj promet na preko 72 milijarde eura, piše Deutsche Welle.

Fratscher upozorava kako nije sad na državi kažnjavati internetsku trgovinu zbog tog povećanja prometa jer je to ionako trend koji se ne može zaustaviti. Ali svakako može pomoći "običnoj" maloprodaji tako da i takvu kupovinu učini atraktivnijom - i dostupnijom. "To nema samo neposrednu ekonomsku korist, nego je i iz socijalne i društvene perspektive veoma važno da se ljudi susreću i međusobno dođu u kontakt", upozorava ekonomski stručnjak.

No je li doista bilo neophodno zabraniti rad i robnim kućama od nekoliko tisuća četvornih metara gdje je doista bila minimalna šansa od zaraze? Jer nisu smjele raditi ne samo trgovine odjećom i obućom, nego niti prodavaonice namještaja i građevinskog materijala, električnih uređaja i izložbeni saloni automobila gdje je razmak između kupaca i inače daleko veći nego što je bio propis zbog korone.

Nego sad tu odluku vlade i svu štetu koju je pretrpjela maloprodaja svaliti na leđa zaposlenih u maloprodaji? To je mišljenje sindikata uslužnih djelatnosti Ver.di koji ovu kratkovidni zahtjev za rad nedjeljom smatra "općim napadom na zaposlene u trgovini, na njihove obitelji, ali i na Ustav ove zemlje."