"U ožujku je broj nepopunjenih radnih mjesta za koje poslodavci nisu u mogućnosti pronaći odgovarajuću radnu snagu porastao za dodatnih 88.000 te se sad nalazi na rekordnoj razini od 558.000", stoji u priopćenju Instituta njemačkog gospodarstva, koji se poziva na vlastita istraživanja.

Manjak kvalificiranih radnika, kako nadalje proizlazi iz ispitivanja, pogađa sve segmente tržišta rada ali je posebno izražen na polju zdravstva, socijalne skrbi, obrazovanja i građevinarstva.

"Samo u sektorima zdravstva, socijalne skrbi i obrazovanja šest od deset radnih mjesta nije popunjeno zbog nedostatka odgovarajuće radne snage", stoji u priopćenju IW-a.

U pandemijskim godinama 2020. i 2021. je usporen priljev stručne radne snage iz inozemstva ali je trend povećanog broja nepopunjenih radnih mjesta počeo mnogo prije. Jedan od razloga je i odlazak u mirovinu brojčano snažne generacije iz sredine pedesetih.

U subotu je objavljena i informacija savezne vlade po kojoj posljednjih godina raste broj umirovljenika tj. osoba koje su navršile 67 godina a koje su još uvijek aktivne na tržištu rada.

Prošle godine je 1,05 milijuna stanovnika starijih od 67 bilo u nekoj formi radnog odnosa što je osjetni porast u usporedbi s 2010. kada je samo 685.000 umirovljenika još uvijek dodatno uz mirovnu odlazilo na posao.

Djelomice se ovaj fenomen povezuje s manjkom stručnjaka zbog čega poslodavci mnoge kvalificirane radnike i nakon odlaska u mirovinu vraćaju na staro radno mjesto.

Osim pojačanog uvoza stručnjaka iz zemalja Europske unije, Njemačka je olakšala proces stjecanja radnih i boravišnih dozvola i za stanovnike zemalja izvan EU-a. Tako je od 2016. na snazi program zapošljavanja radnika sa zapadnog Balkana koji omogućava migraciju na njemačko tržište rada.

Poslodavci i sindikati su odmah nakon početka rata u Ukrajini od vlasti zatražili ukidanje birokratskih prepreka kako bi se izbjeglice iz Ukrajine što brže integriralo na njemačko tržište rada.