Naime stupanjem na snagu izmjena Stečajnog zakona tvrtkama u financijskim problemima u razdoblju nakon otvaranja predstečajnog postupka omogućen je lakši pristup kreditima.

Tako će i druge tvrtke u problemima, poput Agrokora, za koji vrijedi poseban zakon, moći pod određenim uvjetima sklapati aranžmane o roll-up kreditu ili nekom drugom obliku financiranja kako bi održale kontinuitet poslovanja do postizanja nagodbe s vjerovnicima.

<<Što je roll-up kredit, pročitajte ovdje>>

Zakon dopušta dužniku da, uz suglasnost vjerovnika koji zajedno imaju dvije trećine pravomoćno utvrđenih tražbina, preuzme novo zaduženje u novcu radi privremenog financiranja poslovanja.    

Istovremeno, financijerima koji odobre kredit zakon osigurava pravo prvenstva u naplati u slučaju da tvrtka završi u stečaju. Točnije, ako dužnik završi u stečaju, namirit će se do iznosa odobrenog zaduženja prije ostalih stečajnih vjerovnika, osim vjerovnika prvog višeg isplatnog reda (potraživanja radnika).  

Na taj način ispravljen je jedan od najvećih nedostataka uočenih u dosadašnjoj predstečajnoj praksi, zbog kojeg su i neke perspektivne tvrtke završile u stečaju.

Kao prepreka u uspješnom okončanju predstečajeva pokazali su se i prekratki rokovi. Prema ranijim odredbama, predstečajni postupak morao se završiti u roku od 120 dana od podnošenja prijedloga, a sada je taj rok produljen na 300 dana od dana otvaranja predstečajnog postupka. Produljeni su i rokovi za prijavu i utvrđivanje tražbina te izradu plana restrukturiranja.

Nova pravila trebala bi potaknuti poduzetnike u problemima na pokretanje predstečajnih postupaka čim se nađu u poteškoćama.  

Podsjetimo, prije dvije godine ukinut je 'Linićev zakon' o predstečajnim postupcima i predstečajevi su vraćeni u okvir Stečajnog zakona.

Međutim u protekle dvije godine zbog restriktivnih odredbi broj predstečajnih postupaka znatno je smanjen, odnosno pokrenuta su 273 takva postupka, od čega su u svega njih 58 vjerovnici prihvatili plan restrukturiranja.