Iako će cjelovit paket četvrtog kruga porezne reforme stupiti na snagu tek početkom sljedeće godine, prve je mjere ministar Zdravko Marić lansirao već početkom rujna. Riječ je o nizu novih poreznih olakšica koje pružaju poslodavcima dodatnu mogućnost za povećanje primanja svojih zaposlenika. Po novome poslodavci mogu neoporezivo pokrivati troškove toplog obroka, stanovanja, vrtića za djecu, a povećane su i dnevnice.

U igri su značajne svote koje se, uz ranije uvedene olakšice, mjere u desecima tisuća kuna na godišnjoj razini. Premda će ove mjere sigurno omogućiti toliko željen rast standarda građana, one otvaraju i Pandorinu kutiju mogućih zlouporaba.

Tako će se, primjerice, povećanjem limita za neoporezive isplate de facto legalizirati raširena praksa prijavljivanja radnika na minimalac, uz dodatnu isplatu na ruke. Sada se poslodavcima omogućuje da to isto jednostavno učine isplatom 'drugog' dijela plaće kroz neoporezive naknade.

Još veći problem je to što se na takvu praksu mogu odlučiti i poslodavci koji sada legalno isplaćuju plaće. Smanjenjem bruto plaće, odnosno prijavom na minimalac, uz isplatu razlike kroz neoporezive naknade, mogu uštedjeti na trošku rada na račun države, a da u konačnici ne povećaju neto plaće radnicima.

Ako takva praksa uzme maha, direktne negativne posljedice osjetit će mirovinski fondovi u koje će se slijevati manje novca za isplatu mirovina.

Međutim, čak i ako se zanemare potencijalne manipulacije, uvođenje novih poreznih olakšica imat će negativan utjecaj na mirovinski sustav. Naime, zbog znatnog proširenja mogućnosti neoporezivih naknada dobrostojeći poslodavci više neće imati razloga povećavati bruto plaće, već će svaku povišicu moći realizirati korištenjem neke od brojnih mogućnosti neoporezivih isplata.

Na taj način štedjet će ne samo na porezima, nego i na doprinosima za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Drugim riječima, plaće će rasti, a uplate u mirovinske i zdravstvene fondove ostati iste. U takvim okolnostima mirovine neće moći pratiti realan rast plaća.

Porezni stručnjak Vlado Brkanić upozorava i na opasnost od nerealnog iskazivanja prosječnih plaća u državnoj statistici. Naime, u praksi se može dogoditi to da će zbog isplate dodatnih neoporezivih naknada plaće rasti, ali se to neće vidjeti u statistici jer neoporezive naknade ne ulaze u izračun prosječne plaće. Tu se pak nameće problem toga što se prosječna plaća često uzima kao mjera ili orijentir za izračune raznih socijalnih naknada i dodataka, ali i usklađivanje mirovina, pa bi ovakav nerealan prikaz mogao biti vrlo poguban za umirovljenike i najpotrebitije.