Jedan od njegovih autora je Dražen Slamar, koji se golfom, što kao igrač, što kao poslovni konzultant, bavi 30 godina. Njega je na izradi akcijskog plana angažiralo Ministarstvo turizma.

'Naravno da sam čuo opaske kako je to još jedan dokument koji će završiti, s brojnim prijašnjima, u ladici. Ali ja prvi to neću dozvoliti. Ohrabruje me to što smo odmah poslije donošenja plana krenuli u konkretne aktivnosti. Održavaju se ključni sastanci kako bi se u narednu godinu ili dvije sredila dokumentacija i krenulo u izgradnju prvih naših dvaju javnih igrališta za golf pored Poreča i Zaprešića', rekao je za tportal Slamar.

U prostornim planovima županija, gradova i općina ucrtano je čak 98 novih lokacija za izgradnju igrališta. Akcijski plan je detektirao njih 14, za koje je najizglednije da bi se mogli realizirati. Podijeljeni su u dvije grupe.

U prvoj su oni projekti za koje postoje investitori spremni odmah započeti s gradnjom, čim prikupe sve potrebne (preostale) dozvole ili dogovore određena pitanja s državom. Riječ je o igralištima za golf: Srđ iznad Dubrovnika, Baštijunski brig kod Biograda na Moru, Matalda na Cresu, Stancija Grande pored Vrsara, San Marco kod Rovinja i Porto Mariccio kod Vodnjana.

Druga grupa obuhvaća projekte za koje je gotova sva dokumentacija, ali se traže investitori. To su igrališta: Fratarska šuma (Biska), Larun, Zelena i Plava laguna (Poreč), Marlera (Ližnjan), Stancija Negrin (Barbariga), Stancija Grande (Umag), sve u Istarskoj županiji, te Zaprešić u Zagrebačkoj i Prukljan u Šibensko-kninskoj županiji.

'Osobno se nadam da ćemo do 2025. imati pet novih igrališta za golf, a do 2030. ukupno više od deset. Najbliži realizaciji su Zelena i Plava laguna kod Poreča te igralište kod Zaprešića', smatra Slamar.

U akcijskom planu kao primjer svega dobroga što donosi golf domaćem turizmu navedeno je igralište Adriatic u Savudriji, kojim upravlja hotelski lanac Kempinski. Od njegovog otvaranja 2009. broj dnevnih karata raste iz godine u godinu. U 2015. dostignuta je brojka od oko 25.000, što je izuzetno dobar rezultat, u rangu, ističe se, najboljih mediteranskih resorta.

'Samo od golfa godišnji prihodi su između milijun i 1,2 milijuna eura. Troškovi su za 100 do 200 tisuća eura manji od prihoda, što je također uobičajeno za mediteranske resorte. Golferi odsjedaju u obližnjem hotelu Kempinski, kao i naselju vila i apartmana Skiper, ostalim hotelima i privatnom smještaju u okruženju, posjećuju brojne restorane i konobe, kupuju vina, maslinova ulja, tartufe, pršute, sireve itd. te tako ostvaruju dodatnu potrošnju od oko dva do tri milijuna eura', navodi se u dokumentu.

Kao jedan od glavnih ciljeva akcijskog plana ističe se promjena negativnog mišljenja domaće javnosti o golferskim projektima.

'Negativnom imidžu golfa najviše su doprinijele razne, pod navodnicima, ekoudruge. Neistinama su kreirale krivu sliku o golfu u Hrvatskoj. Gdje nas je to dovelo, najbolji primjer je projekt na Srđu kod Dubrovnika, zbog kojeg je Hrvatska sad na arbitraži u Washingtonu. Bojim se da će sud presuditi u korist investitora, što će loše odjeknuti kod stranih ulagača', kaže Slamar.

Kako bi golf dobio veću potporu među građanima, predviđen je niz akcija, od konferencija i okruglih stolova pa do ciljanih reklamnih kampanja.

Plan predviđa i izradu posebnog programa edukacije administrativnog osoblja u državnim i lokalnim tijelima jer se dosad pokazalo kako je često birokracija najslabija karika pri realizaciji projekata. Zbog neznanja službenici usporeno izdaju potrebna rješenja i dozvole, tako da administrativni dio poslova za izgradnju igrališta za golf u Hrvatskoj zna trajati duže od 15 godina.