GOLF u hrvatskoj

'Susjedi nas se boje, a mi ne znamo uzeti milijarde koje su nam pred nosom'

03.01.2018 u 06:36

Bionic
Reading

Prije gotovo dva desetljeća država je donijela ambiciozan Program razvoja golfa koji je predviđao gradnju više od 60 novih igrališta za golf. Do danas su sagrađena samo dva, pored Zagreba i Umaga. Za usporedbu, Češka je u zadnjih 11 godina dobila više od 70 novih terena, a Slovenci se diče s njih 13. Država je sad, nakon čak deset godina pripreme, raspisala natječaj za naš treći ozbiljan teren za golf kod Skradina. Sva dosadašnja iskustva govore kako su male šanse da će se taj projekt i realizirati

Prema prostornim planovima Šibensko-kninske županije i Grada Skradina, uz Prukljansko jezero, na lokaciji koja je u državnom vlasništvu, moguća je gradnja hotela s četiri ili pet zvjezdica, s 1500 kreveta, privezišta s 200 vezova, aquaparka te terena za golf s 18 plus devet rupa. 

Ministarstvo državne imovine prije neki dan krenulo je u prikupljanje neobvezujućih ponuda, a kako se projekt golf resorta Prukljan nekoliko godina nalazi u katalogu investicijskih projekata Agencije za investicije i konkurentnost i Ministarstva turizma, za njega navodno već postoji ozbiljan interes stranih investitora. Vrijednost ulaganja procijenjena je na više od milijardu kuna, a točna vrijednost znat će se nakon što sami investitori u svojim neobvezujućim ponudama definiraju što bi i kako gradili.

Na prvi pogled resort Prukljan izgleda kao vrijedan projekt koji će obogatiti našu turističku ponudu, pogotovo ako se zna da Dalmacija nema nijedno igralište za golf. Svjetska iskustva pokazuju da zaljubljenici u golf značajno produžuju sezonu, međutim u Hrvatskoj su dosad propale gotovo sve investicije koje su imale veze s natjeravanjem bijele loptice palicom od rupe do rupe.

Zadnji takav primjer je projekt sportsko-rekreacijskog centra s igralištem za golf na platou Srđ ponad Dubrovnika, a nakon više od deset godina natezanja investitori i država su završili na sudu. Tvrtke Razvoj golfa i Elitech početkom rujna prošle godine predale su Međunarodnom sudu za rješavanje ulagačkih sporova (ICSID) u Washingtonu zahtjev za pokretanjem arbitražnog postupka protiv Republike Hrvatske. Na istom tom sudu Hrvatska već vodi spor s mađarskim MOL-om oko Ine. Podsjetimo, iza tvrtke Razvoj golfa stoji muž poduzetnice Maje Brinar, izraelski biznismen Aaron Frenkel.

Za razliku od Srđa, još uvijek je živ projekt izgradnje igrališta za golf Baštijunski brig, pored Biograda na Moru, ali pitanje je hoće li on ikad s papira prijeći na ledinu. Naime projekt je započet danas već davne 2007., a još uvijek nije pala prva lopata. Nije mu pomoglo ni to što je 2011. proglašen investicijom od posebnog državnog interesa.

  • +5
Zelena akcija protiv golfa Izvor: Cropix / Autor: Dragan Matic / CROPIX

Glavni investitor i vlasnik Golf centra Biograd, Antun Mikec, suvlasnik građevinske tvrtke VMD promet, dosad je uložio više od 12 milijuna kuna

'Ne želim odustati jer sam investirao značajan novac. Pomalo sam ljut i razočaran i nemam vam više ništa reći', kratko je za tportal u telefonskom razgovoru rekao Mikec.

Njegov glavni čovjek za projekt kod Biograda Branimir Stručić, tehnički direktor VMD Grupe, bio je optimističniji.

'Ima pomaka. Kako se formiralo Ministarstvo državne imovine, vidimo da se radi na našem slučaju. Čekamo koncesiju za dio državnog zemljišta koje obuhvaća projekt. Parcele koje su bile u privatnom vlasništvu davno smo otkupili. Takve su vam naše službe. Non-stop ih morate gurati i zvati, inače sve stane. Popnete se jednu stepenicu, pa vas onda čeka druga i tako redom. Sve to užasno iscrpljuje', objasnio je Stručić.

Postavlja se pitanje zbog čega golf ne prolazi u Hrvatskoj? Je li to samo zbog našeg poslovično sporog i neefikasnog državnog aparata? 

Zlatan Juras, međunarodni sudac za golf i bivši hrvatski reprezentativac, koji se jedno vrijeme bavio savjetovanjem i upravljanjem projektima vezanim uz taj sport, smatra da se ne može uvijek uperiti prst u državu.

'Mislim da je krivnja obostrana - i državnih birokrata i investitora. Osnovni problem je to što su sve dosadašnje projekte inicirali ulagači. Investitori su odabirali ono što je najbolje za njih kako bi izvukli najviše uz što manje uloženih sredstava. I to je legitimno. Ali apetiti investitora su se sve više povećavali, to je bio slučaj na Srđu, i površina namijenjena za građenje apartmana samo je rasla. Jedna lokalna vlast davala je podršku takvom projektu, da bi došla druga koja ga je stopirala. Razumljivo je to da je investitoru pukao film', objasnio je Juras.

U slučaju drugih lokacija, dodaje, gdje se nije ugrožavao okoliš niti se išlo u pretjeranu gradnju, grešku u koracima su napravili investitori.

'Imali ste vrlo zdrave projekte izgradnje igrališta za golf kod Vrsara i Rovinja, ali šlampavo je napravljena najvažnija stvar - nije se dobro komuniciralo s javnošću. To se radi već u samoj ideji stvaranja projekta, prije nego što se objavi namjera gradnje. Ako postoji otpor, bio on utemeljen ili ne, iskustvo je pokazalo da tad nema smisla ići u investiciju. To je već unaprijed izgubljena bitka, barem u Hrvatskoj', istaknuo je Juras.

Ono što najviše boli, ističe za kraj, to je što je Hrvatska idealna zemlja za golf.

'Svi naši susjedi koji se bave turizmom strahuju kad će kod nas zaživjeti taj vid turizma. A mi smo uzalud potrošili tolike godine i izgubili milijarde kuna', rekao je Juras.