Razlog je jednostavan, zbog problema u globalnim lancima opskrbe o kojima smo pisali prije tjedan dana, Njemačka se okreće domaćim dobavnim kanalima.

Nestašice pojedinih vrsta proizvoda kojim Nijemci svjedoče već tjednima natjerao je njemačke kompanije da ozbiljno prionu promjeni paradigme, kažu u Ifo institutu.

Od 5.000 ispitanih tvrtki, samo se jedno od deset namjerava u budućnosti više oslanjati na domaće opskrbne lance.

"Umjesto toga, mnoge tvrtke planiraju povećati svoje skladište i povećati broj dobavljača koje koriste", kaže Lisandra Flach, direktorica IFO-ovog Centra za međunarodnu ekonomiju.

Osobito malim i srednjim poduzećima (MSP) često je teško dodatno diverzificirati svoje odnose opskrbe. Za njih je često potreban relativno veliki napor za uspostavu i koordinaciju poslovnih odnosa s nekoliko inozemnih dobavljača.

"Trgovinski ugovori koji su više prilagođeni MSP-ima bili bi od velike pomoći kada je u pitanju snažniji lanac opskrbe", kaže Andreas Baur, koautor studije.

Pojednostavljivanje i usklađivanje pravila o podrijetlu bi, na primjer, malim i srednjim poduzećima znatno olakšalo korištenje sporazuma o slobodnoj trgovini, što bi otvorilo nove mogućnosti za diverzifikaciju.

Studija pokazuje da opskrbni lanci unutar EU-a imaju daleko najvažniju ulogu iz njemačke perspektive. EU također igra odlučujuću ulogu za Njemačku u geopolitičkom smislu. Samo po sebi, njemačko je gospodarstvo manje važno kao dobavljač Kini i SAD -u. No, u cjelini, EU je najvažniji dobavljač poluproizvoda za Kinu i SAD.

"Ove međuovisnosti između Kine i EU umanjuju vjerojatnost agresivne trgovinske politike, jer bi obje strane mnogo izgubile u trgovinskom sukobu", kaže Flach.

Njemački izvoz premašio je u lipnju pretpandemijsku razinu, ali kompanije sada muče problemi u opskrbi, ističe agencija dpa.

Čak 64 posto ključnih njemačkih industrijskih tvrtki navelo je u istraživanju ekonomskog insituta ifo da imaju problema s opskrbom i isporukom robe, koji ugrožavaju njihovu proizvodnju.

Uska grla u lancu opskrbe mogu imati značajne ekonomske posljedice. Na primjer, Njemačka uvozi 8 posto svojih intermedijarnih proizvoda iz zemalja s niskim plaćama (Sjedinjene Države oslanjaju se na ta gospodarstva za samo 4,6 posto svojih inputa). Problemi s isporukama sirovina su motivirali njemački Ifo institut da smanji svoju prognozu rasta njemačkog BDP-a ove godine za gotovo pola postotnog boda, na 3,3 posto.