Ministarstvo pravosuđa ovih dana u javnu raspravu uputilo je prijedlog novog Zakona o zemljišnim knjigama koji bi trebao osjetno skratiti zemljišno-knjižne procedure i nastaviti postupak digitalizacije s ciljem potpunog prelaska na elektroničko poslovanje sa zemljišnim knjigama
U Ministarstvu ističu da se reforma zemljišnih knjiga i katastra pod nazivom 'Uređena zemlja' kontinuirano provodi u dužem vremenskom razdoblju s ciljem uspostave modernog, efikasnog i transparentnog sustava vođenja zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka u elektroničkom obliku.
U dosadašnjim reformskim zahvatima najznačajnije unapređenje je prebacivanje zemljišnih knjiga u elektronički oblik, čime su one putem interneta postale javno dostupne. U sklopu digitalizacije razvijena je i aplikacija One Stop Shop (OSS) te omogućuje vlasnicima nekretnina da putem sustava e-Građani dobiju vjerodostojan zemljišnoknjižni izvadak bez potrebe odlaska na zemljišnoknjižni odjel općinskog suda.
U planu je to da se građanima uskoro omogući i da pomoću sustava e-Građani sami podnesu prijavu za upis u zemljišnu knjigu, što sada mogu samo odvjetnici i javni bilježnici.
Što se tiče broja neriješenih zemljišnoknjižnih predmeta, on je smanjen s 359.500 predmeta u kolovozu 2004. na 50.576 predmeta u rujnu 2018. Istovremeno, broj dana za prosječno rješavanje zemljišnoknjižnih predmeta smanjen je s 800 na 26 dana.
No problem je to što se praksa uvelike razlikuje. Dok u nekim gradovima u sjevernoj Hrvatskoj upis u zemljišne knjige traje manje od tjedan dana, u Dalmaciji se čeka i po sto dana. Kako bi se ujednačila praksa, novi zakon predviđa maksimalni rok od 15 dana.
Predlaže se i znatno pojednostavljeno postupanje u pojedinačnom ispravnom postupku, za koji se u praksi pokazalo da je dugotrajan. Riječ je o izvanparničnom postupku kojim se dopunjuje ili mijenja neki podatak u zemljišnoj knjizi, primjerice promjena površine nakon provedenog postupka katastarske izmjere.
Kako sadašnjim zakonom nisu bili propisani rokovi za rješavanje takvih predmeta, događalo se da je u pojedinim predmetima procedura trajala i više od tri godine. Novim zakonom rok za ispravak ograničen je na tri mjeseca.
Novim zakonom predviđeni su i novi rokovi brisanja starih hipoteka. Tako je određen rok od 1. rujna 1980. za brisanje hipoteka koje su upisane prije navedenog datuma po službenoj dužnosti, a u prethodnom zakonu rok je bio 25. prosinca 1958. Tom odredbom znatno će se pojednostaviti brisanje starih hipotekarnih tražbina za koje je do sada bilo potrebno provoditi poseban postupak amortizacije.
Uvodi se i rok od tri godine za osnivanje zemljišnih knjiga u katastarskim općinama u kojima se vodi polog isprava ili kartoni zemljišta. Za one katastarske općine koje nemaju zemljišnu knjigu ovim prijedlogom zakona određuje se rok od pet godina za osnivanje, odnosno otvaranje zemljišne knjige.
Novost je i to da će se osobni podaci u zemljišnim knjigama automatski usklađivati s promjenama u evidenciji MUP-a.
Propisuje se i obavezno skeniranje ulaznih dokumenata, kada za to budu osigurani tehnički uvjeti, te se uvodi elektronička zbirka isprava. Konačni cilj je postupno dovesti do potpunog elektroničkog postupanja u zemljišnim knjigama, odnosno do elektroničkog spisa.