Okrugli stol organizirali su hrvatski ogranka Međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sustave i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Čavlina je na primjeru Finske, koja znatan dio električne energije dobiva iz nuklearnih elektrana, pokazao kako nuklearke povoljno utječu na stabilnost sustava i na povoljne cijene električne energije, ponajprije stoga što je cijena nuklearnog goriva stabilna, za razliku od drugih energenata čije cijene veoma osciliraju i uglavnom rastu.

Uz električnu energiju dobivenu iz ugljena, ona dobivena iz nuklearnih elektrana je najjeftinija, kaže Čavlina.

Tu su i druge prednosti, kao što su niske emisije stakleničkih plinova, a nisu zanemarive ni ekonomnske koristi - angažiranje industrije prilikom gradnje i montaže te zapošljavanje značajnog broja ljudi u samoj centrali.

U raspravi je istaknuto da prije eventualne gradnje treba riješiti niz pretpostavki, od kojih su najznačajnije određivanje lokacije i skladišta nuklearnog otpada, a uz te tehničke uvjete trebalo bi, smatraju stručnjaci, stvoriti takve tržišne i zakonske uvjete koji će ohrabriti investitore - procjena je da bi Hrvatsku izgradnja nuklearke snage tisuću megavata koštala tri milijarde eura

Zbog takvog velikog iznosa, Hrvatska bi možda trebala razmotriti gradnju zajedničkog objekta, primjerice sa Slovenijom i Mađarskom, istaknuto je u raspravi u kojoj je naglašen i značaj nuklearne elektrane Krško za hrvatski elektroenergetski sustav.

Mogućnost gradnje nuklearne elektrane u Hrvatskoj otvorena je u Strategiji energetskog razvoja Hrvatske koju je Sabor prihvatio prošle godine. Do tog je dokumenta na snazi bio moratorij na izgradnju nuklearnih elektrana.

Strategija predviđa sve potrebne pripremne aktivnosti te se očekuje da će do 2012. godine biti pripremljeni svi dokumenti koji bi bili podloga za eventualnu odluku o gradnji nuklearke.