Indeks koji mjeri očekivanja stručnjaka na financijskim tržištima za hrvatsko gospodarstvo u idućih šest mjeseci spustio se u kolovozu za 7,1 bod u odnosu na prethodni mjesec, kliznuvši na 36,3 boda. Njegov je pad ipak upola blaži nego u prethodnom mjesecu kada je potonuo 14,9 bodova.

Hrvatska je uz Poljsku i Tursku činila skupinu zemalja koje su u kolovozu bilježile pogoršanje ekonomskih očekivanja. Pritom se indeks koji mjeri očekivanja za tursko gospodarstvo strmoglavio za 18,7 bodova, a onaj za poljsko gospodarstvo za 10,3 boda.

Istraživanje obuhvaća još i Češku, Mađarsku, Rumunjsku i Slovačku koje su redom bilježile poboljšana očekivanja za gospodarstvo u idućih pola godine. Izrazitije poboljšanje zabilježile su Rumunjska i Slovačka, čiji su indeksi porasli za 18 odnosno 15,4 boda.

Indeks očekivanja za regiju srednje i istočne Europe u cjelini porastao je za blagih 3,5 bodova, na 19 bodova.

U kolovozu je blago pogoršana i ocjena aktualnog stanja u hrvatskom gospodarstvu, nakon blagog poboljšanja u prethodnom mjesecu. Tako je indeks koji mjeri ocjene stručnjaka o aktualnom stanju u hrvatskom gospodarstvu pao u kolovozu za 1,7 bodova u odnosu na prethodni mjesec, na minus 50 bodova. Negativna vrijednost pokazuje da uvjerljivo prevladavaju negativne ocjene.

Neznatno je slabiju ocjenu u odnosu na srpanj dobila Poljska, čiji je indeks pao za 0,9 bodova.

Najviše je poboljšana ocjena aktualnog stanja u češkom gospodarstvu, uz skok odgovarajućeg indeksa za 16,4 boda, te u mađarskom gospodarstvu, čiji je indeks poskočio za 14,9 bodova.

Indeks koji iskazuje ocjenu aktualnog stanja u regiji srednje i istočne Europe u cjelini pao je za 20,1 bod, na minus 4,7 bodova, što znači da su prevladale negativne ocjene.