Koračević je kazao da se, nakon poskupljenja u svibnju ove godine, za sada ne očekuje daljnje povećanje cijene električne energije, ali i da je ona rezultat troškova energenata pa će o njihovom kretanju i ovisiti.

Prema programu HEP do 2016. u revitalizaciju postojećih objekata planira uložiti 2,1 milijardu kuna, a vrijednost nove izgradnje (npr. TE Plomin C, HE Ombla, HE Kosinj-Sinj i dr.) procjenjuje se na više od 25,2 milijarde kuna

Ta bi ulaganja HEP financirao s 12 milijardi kuna vlastitih sredstava, još oko 9 milijardi kuna iznosi potencijal kreditnog zaduženja, a preostali dio investicija financirao bi se iz buduće dobiti te kroz zajednička ulaganja s partnerima.

Provedba plana restrukturiranja, koja je sadržana i u programu rada Uprave, u konačnici bi trebala rezultirati energetskom neovisnošću Hrvatske u 2017. godini, kada bi Hrvatska od jedne od najvećih uvoznica, postala izvoznica energije, istaknuo je Koračević.

Koračević je istaknuo da bi u termoelektrane (TE) mogli ulagati i inozemni partneri, no oni bi iz ulaganja u hidroelektrane (HE) bili isključeni, s obzirom da se radi o projektima koji se koriste nacionalnim prirodnim resursima. Stoga bi partneri u ulaganjima u HE mogli npr. biti domaći mirovinski fondovi ili sami građani.

Jedan od rizika provedbe tog plana je otežani pristup odgovarajućim tržištima za financiranje investicijskog ciklusa, što ovisi i o kreditnom rejtingu države. No, prilikom nedavnog sniženja kreditnog rejtinga Hrvatske agencija Standard & Poor's odlučila je ne spustiti i rejting HEP-u, što znači da su međunarodna tržište prepoznala ozbiljnost plana restrukturiranja, kazao je Koračević.

Ukupne uštede predviđene planom restrukturiranja procjenjuju se na oko 2,2 milijarde kuna do 2016., a samo trošak radne snage za gotovo 737 milijuna kuna, uslijed smanjenja broja zaposlenih.

Broj zaposlenih u HEP-u ove bi godine trebao biti manji za 350, a najveći odljev očekuje se 2013., kada bi iz tvrtke trebalo otići 1.500 radnika. U 2015. planiran je odlazak 650, a u 2016. još oko 500 zaposlenika HEP-a.

Pritom Koračević ističe da u tom broju najveći udio ima prirodni odljev, odnosno odlazak u mirovinu (više od 2.000). Dio radnika otišao bi uslijed odvajanja non-core tvrtki, dok se broj otkaza iz poslovno uvjetovanih razloga procjenjuje na oko 350, a Koračević najavljuje i zapošljavanje 500-tinjak novih, mladih stručnjaka.

Rekao je i kako očekuje da HEP ovu godinu završi s pozitivnim rezultatom poslovanja, odnosno dobiti, kao i da Uprave i zaposlenici ostaju pri stavu da se u privatizaciju HEP-a ne ide.

Upitan pak koliko je HEP realizirao od planiranih 3 milijarde kuna ulaganja u ovoj godini, naveo je da je oko 70 posto radova na tim projektima završeno, ali da će zbog prirode poslova neki od njih biti realizirani u 2013.

Član Uprave HEP-a zadužen za razvoj i investicije Rodoljub Lalić rekao je kako se u realizaciju projekta Ombla još se nije krenulo jer se pokazalo da javnost treba dodatno senzibilizirati. Više studija zaštite okoliša i bioraznolikosti te utjecaja na seizmotektoniku Dubrovnika pokazaju da taj projekt nema bitnijih negativnih utjecaj, radi se još jedna studija usklađenosti s europskim Zakonom o zaštiti prirode NATURA 2000, i nakon toga donijet će se konačna odluka o Ombli.

Za projekt TE Plomin je pak rekao da je jučer završena radna (draft) verzija natječajne dokumentacije, koja će biti poslana potencijalnim ulagačima početkom godine, a da su neki pripremni radovi, poput rješavanja pitanja vodoopskrbe ili asfaltiranja pristupne luke već započeli.

Na novinarski upit kako na realizaciju tog projekta utječu sudske tužbe kojima se želi osporiti gradnja TE Plomin C Koračević je kazao kako smatra da te tužbe imaju više političku konotaciju, na HEP-u je da sve pripremi za investiciju, a Vlada će donijeti konačnu odluku.