Još prije pedesetak godina let avionom simbolizirao je svijet luksuza i putovanja na daleke destinacije pristupačne samo bogatima. U međuvremenu, putnički avioprijevoz prošao je svojevrsnu revoluciju i danas se zahvaljujući tzv. diskontnim aviokompanijama od aerodroma do aerodroma može doći već i za nekoliko desetaka kuna. Dobar dio zasluga za takve promjene pripada ovih dana preminulom američkom biznismenu Herbu Kelleheru.

Rođen u američkoj saveznoj državi New Jersey, Kelleher se posvetio studiranju engleskog jezika, filozofije i prava. Početkom šezdesetih seli se u Teksas te nastavlja svoju pravnu karijeru, ali u jednom trenutku upoznaje biznismena i konzultanta Rollina Kinga koji mu predlaže da pokrenu aviokompaniju. Aviopromet u Sjedinjenim Američkim Državama tada je bio visokoregulirana industrija te je Kelleheru i Kingu, čija se kompanija inicijalno zvala Air Southwest Co., trebalo četiri godine sudskog natezanja s konkurentima da bi uopće dobili dozvolu za letove. Prvi let Southwesta tako je uslijedio tek sredinom 1971. Herb Kelleher tada je imao 40 godina.

Prema pričama Kinga i Kellehera, uzor u stvaranju kompanije bila im je aviotvrtka Pacific Southwest Airline (PSA) koja je poslovala samo unutar Kalifornije kako bi izbjegla visoke troškove vezane uz dozvole za let preko granica saveznih država. PSA je zahvaljujući toj strategiji uspijevala održati niske cijene letova i smatraju je prvim pravim velikim diskontnim avioprijevoznikom, no Kelleher i Southwest Airlines taj su poslovni model podigli na sasvim drugu razinu, čime su postali model za desetke današnjih diskontnih avioprijevoznika.

Southwest je počeo s letovima isključivo unutar Teksasa i Kelleher je inicijalno bio zadužen za pravna pitanja u kompaniji. Na poziciju glavnog izvršnog direktora doveden je Lamar Muse, no neslaganje između njega i Kinga kulminiralo je Museovom ostavkom 1978. Kelleher je tada imenovan za predsjednika kompanije, a glavni izvršni direktor postao je 1981. te se na toj poziciji zadržao idućih dvadeset godina. Razvoju Southwest Airlinesa svakako je doprinijela deregulacija američkog avioprijevoza krajem sedamdesetih, za koju je zaslužan tadašnji predsjednik Jimmy Carter.

No Herb Kelleher je unio mnoge inovacije koje je danas iznimno lako prepoznati u drugim uspješnim jeftinim avioprijevoznicima. Kako bi potrošačima ponudio što niže cijene aviokarti, Kelleher je za početak ukinuo nepotrebne dodatne usluge i koncentrirao se isključivo na transport putnika od jedne točke do druge. Jedan od glavnih načina na koji je srezao troškove bilo je svođenje flote na samo jedan tip zrakoplova – Boeing 737. To mu je omogućilo dodatno rezanje rashoda jer nije bilo potrebe za, primjerice, različite timove za održavanje aviona, a i same zrakoplove i rezervne dijelove kompanija je dobivala jeftinije jer je naručivala velike količine.

Southwest je napustio i model poslovanja koji su primjenjivale druge kompanije s tzv. čvorištima - velikim aerodromima u kojima bi putnici trebali presjedati kako bi došli do konačnih odredišta. Za razliku od njih, Southwest se koncentrirao na izravne letove između manjih gradova i čak i kad su u pitanju bili veći gradovi, kompanija je ciljala sporedne aerodrome, a ne glavne – model koji su do savršenstva doveli europski diskontni avioprijevoznici u proteklih dvadesetak godina. Manji aerodromi obično imaju niže cijene usluga za avioprijevoznike.

Magazin Texas Monthly svojedobno je kompaniju opisao s dvije rečenice: 'Southwest nas ne mami gurmanskim obrocima, kožnim sjedalima i besplatnim novinama. Tretira nas kao stoku, ali nas dopremi tamo kamo trebamo ići, kad trebamo ići i uglavnom na vrijeme.' Utjecaj koji je kompanija imala na američko tržište bio je toliki da je tamošnje ministarstvo prometa imalo i poseban izraz 'efekt Southwesta' za trend pada cijena i rasta prometa nakon što bi tvrtka počela letjeti u neku novu destinaciju.

Herba Kellehera je od njegovih kolega menadžera iz drugih kompanija dijelio karakter toliko različit od tipičnog biznismena. Ozbiljan pristup poslu kombinirao je s neozbiljnim pristupom samom sebi, a taj se pristup uvelike odrazio i na korporativnu kulturu Southwest Airlinesa. Kad su ga konkurenti optužili da tretira putnike kao stoku i usporedili njihove avione sa stočnim vagonima, Kelleher je u reklami za Southwest putnicima nudio papirnate vrećice (popularne škarnicle, odn. škartoce) da ih mogu staviti na glavu ako se stide letjeti tom kompanijom.

Osoblje se uvijek bilo spremno šaliti s putnicima, a svi su oni, kao i biznismeni iz konkurentskih kompanija, imali bezbroj priča o Kelleheru i njegovim ludorijama. Početkom devedesetih Kelleher je sudsku tužbu oko korištenja sličnih reklamnih slogana s konkurentskim šefom riješio u meču obaranja ruku. (Izgubio je.) Aerodromom se znao šetati preobučen u Elvisa Presleyja, a kompanija je jednom prilikom objavila reklamnu naljepnicu na kojoj je stajalo: 'Letite Southwestom. Herbu treba lova.' A novac mu je trebao, između ostalog, jer je u jednom razdoblju pušio i pet kutija cigareta dnevno, a nadaleko je bila poznata i njegova spremnost da uživa u viskiju Wild Turkey.

No ono što je Kellehera stvarno razlikovalo od tipičnih biznismena bio je njegov odnos prema zaposlenicima. Tijekom njegova rada u kompaniji Southwest nije nijednom snizio plaće niti dao otkaz bilo kojem zaposlenom. Kad su ga pitali o njegovom najvećem uspjehu, Kelleher je rekao da je to 'sigurnost zaposlenja' za njegove radnike. Izniman odnos prema radnicima, koji su Kelleheru bili važniji od putnika, imao je i svoje rezultate. Osim početne dvije godine poslovanja, Southwest je ostvario dobit u svih proteklih 46 godina. Uz to treba napomenuti da ima najjači zaposlenički sindikat među svim američkim aviokompanijama.

Mada nije globalno poznat kao neki drugi slavni biznismeni, poput Stevea Jobsa, legendarnog suosnivača i šefa Applea, ili Billa Gatesa, suosnivača Microsofta i već dva desetljeća jednog od najbogatijih ljudi svijeta, Herb Kelleher jedno je od najvažnijih imena u svijetu biznisa.

Za razliku od nekih drugih karizmatičnih šefova, a prvi na pamet pada Michael O'Leary, prvi čovjek Ryanaira koji je poznat po tome da se prema zaposlenima odnosi jednako bešćutno kao i prema putnicima, ili Elon Musk, za kojeg se jednako tako može čuti da nije obazriv prema podređenima, Kelleher je gradio uspjeh kompanije temeljem uvjerenja da je mogu graditi samo ako u njoj rade zadovoljni i sretni ljudi. Southwest Airlines danas je najveća aviokompanija u američkom domaćem prometu i spada među četiri najveća američka avioprijevoznika uopće.

Brojke koje pokazuju da se diskontni avioprijevoznici danas vrlo uspješno bore za tržište s tradicionalnim aviokompanijama poput Lufthanse, Air Francea, KLM-a, Delta Airlinesa, British Airwaysa i mnogih drugih dobar su pokazatelj toga koliko je koncept jeftinog leta promijenio avioindustriju. Za dobar dio te (r)evolucije zaslužan je i dobitnik stotinjak menadžerskih nagrada Herb Kelleher. Kad bi se, uz njegov doprinos avioprometu, proširio njegov doprinos poslovnoj kulturi – ljudski odnos prema zaposlenicima – boravak na radnom mjestu za mnoge bi danas bio puno ljepše iskustvo.