Rastu tenzije na istoku Slavonije zbog afričke svinjske kuge. Prazne se svinjci, a uzgajivači su na rubu živaca. Opaka bolest istjerala je na čistac i bolnu istinu. Tradicionalni uzgoj svinja odlazi u prošlost, a opstat će samo farme s biosigurnosnim uvjetima sukladnima standardima Europske unije, piše HRT
'Naše selo miriše po svinjama, ne smrdi nego miriše. Neki dan sam rekao sinu: što ovo naše selo smrdi po tim svinjama pa to je nenormalno. Kaže on: tata meni to baš miriše. I onda sam se ja nasmijao. Drago mi je', kaže Josip Kadić, uzgajivač svinja iz Gundinaca.
Jer u njegovu selu, Gundicima, gotovo da i nema kuće bez svinjca. Stočarski je to kraj s dugom tradicijom.
'Najjači smo u Brodsko-posavskoj županiji. Kad smo puni mi raspolažemo s oko 15 tisuća tovljenika i uz to ima 10 tak gospodarstava koji proizvode prasad', kaže Mato Mihić, uzgajivač svinja iz Gundinaca, za HRT.
Mato se bavi produljenim tovom i farma mu je trenutačno puna. Kako se bliže rokovi isporuke - raste nervoza. Svinje su mu zdrave, ali afrička svinjska kuga zaustavila je trgovanje.
'Nama stiže krajem rujna jedan dio za isporuku, ali u našem selu ima dosta svinja koje nisu otišle, koje su preko 200 kila i oni čekaju da svinje idu van', kaže Mihić.
Nadali su se ublažavanju mjera jer već gotovo tri mjeseca ovdje nema novog slučaja zaraze.
'Trenutno ne možemo dati preciznu procjenu datuma kada će biti moguće ukidanje mjera za pojedine zone ograničenja budući da isto, uzimajući u obzir sve provedene aktivnosti i epidemiološku situaciju, odobrava Europska komisija', priopćili su iz Ministarstva poljoprivrede.
Zabrana prometa ostaje na snazi
Za općine Gundinci, Sikirevci i Slavonski Šamac radi se na prebacivanju iz zone zaštite - u zonu nadziranja. A to znači da zabrana prometa ostaje na snazi.
'Znači ako se mjere produže mi smo u velikim problemima, do daljnjeg će biti obustava prometovanja svinja, a to neće biti dobro za nas', ističe Mihić.
Ove dvije moderne farme dio su velikog sustava. Posluju petnaest godina poštujući stroge sigurnosne standarde proizvodnje.
'I sad smo doživjeli da su nam te svinje otišle na neko, ne prisilno klanje, nego na termičku obradu da bi se spasile', govori Kadić.
U jednom turnusu izgubio je, kaže, oko 20 tisuća eura.
'Već smo sad trebali biti duboko u drugom turnusu, a sad smo prazni i čekamo papir da bi izvezli gnojnicu i dobili nove svinje', ističe Kadić.
Rastu tenzije, stručnih i točnih informacija manjka
U žarištu zaraze u Vukovarsko-srijemskoj županiji problemi su još i veći. Ali afrička svinjska kuga ozbiljno je zaprijetila cijelom sektoru. Popisuju se svi objekti, a iz onih koji biosigurnosne mjere nisu podignuli na zadovoljavajuću razinu svinje se uklanjaju.
'Intencija je da se svinje s takvih gospodarstava ili otpreme u klaonicu ili zakolju na vlastitom gospodarstvu kako bi se meso iskoristilo i kako bi se ostavilo samo one objekte, one farme na kojima su visoki biosigurnosni uvjeti', rekla je Tatjana Karačić, ravnateljica Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane.
Sedamdesetpetogodišnji Mato iz Sikirevaca ne ispunjava uvjete. Njegovih će tridesetak gica, kaže, u klaonicu. Teško se s tim miri.
'Imam to malo penzije. Živio sam od tih prasaca. Nekad sam držao 20 krmača i više', govori kroz suze Mato Prakaturović iz Sikirevaca.
Dok na terenu rastu tenzije - stručnih i točnih informacija manjka. Manjka i ljudi za provedbu mjera resornoga ministarstva. Različito se i gleda na njih.
'Oni ne znaju situaciju na terenu. Oni su poduzeli sve mjere da se to sad zaustavi, prometovanje. Ja to poštujem, ali nisu nikakve mjere poduzeli da se ta kuga spriječi. Mi smo stavili des barijeru između Sikirevaca i Gundinaca kad se ondje kuga pojavila i onda odjednom doktor došla je depeša da to nije potrebno', govori Josip Kadić.
'To je epidemija svjetskih razmjera. Mi smo među zadnjima ušli u taj krug i moram reći da je ovo što se kod nas događa, to su nadljudski napori ljudi koji se bore protiv kuge i ona je zaustavljena za sada', kazao je Đuro Vučetić, direktor tvrtke za uzgoj svinja.
Njegova tvrtka s 90 farmi diljem Slavonije među prvima je, kaže, pretrpjela štetu.
'Kada je struka rekla da treba eutanazirati farmu od 272 životinje u Sikirevcima, mi smo se s tim složili znajući da je to najmanja šteta koja se može dogoditi', ističe Vučetić.
Miješaju se tuga i strah
Ali mali i srednji proizvođači s gubicima se teško nose. Svinjogojstvo je u Slavoniji i tradicija pa kad se farme prazne, a životinje usmrćuju, miješaju se tuga i strah.
'Na susjednoj parceli treba biti nova farma od 1700 komada svinja. Mi sad ne znamo što da radimo', govori Josip Kadić.
'Mi smo odmah na početku krenuli s ozbiljnim mjerama, biosigurnosnim mjerama, nismo ništa prepuštali slučaju', naglašava Mato Mihić.
I opet nisu sigurni da će bolest preskočiti njihovo dvorište. Teška i bolna borba protiv zaraze zajednička je muka, a pomoć svinjogojcima da prežive krizu obveza države.