"U razdoblju od lockdowna vidimo da se potrošačke navike mijenjaju i da sve više ljudi zbog situacije s koronavirusom pribjegava kupovini online. Tako prvi podaci pokazuju da je u mjesec dana od početka pandemije online trgovina narasla i do 15 posto, što je veliki skok ako znamo da je do sada na godišnjoj razini rasla oko 12 posto. Taj trend se nastavio i u sljedeći mjesecima pa je online trgovina prosječno u prvi šest mjeseci narasla 13,9 posto", objašnjava direktorica Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić.

Proizvodi koji se najviše kupuju putem webshopova su odjeća i obuća i potrepštine za kuću, a osjetno je rasla i prodaja svježe hrane lokalnih proizvođača, ističu iz Komore. 

"Od zatvaranja gospodarstva u ožujku do kraja travnja ove godine online trgovina svježom hranom rasla je i do sedam puta više nego inače, a mnogi trgovci prilagođavali su svoje kanale prodaje upravo na online", kaže Ravlić.

Pandemija je, kako ističe, dovela do velikog zaokreta jer su se prije korone online kanalima najviše kupovala putovanja i smještaj (54 posto) te karte za zabavne sadržaje (41 posto), dok sada upravo ti sektori bilježe najveći pad zbog ograničenog kretanja i zabrana okupljanja.

Koronakriza je zapravo samo ubrzala već postojeće globalne trendove u navikama i ponašanju potrošača, smatraju u HGK.

Tako primjerice klasična trgovina sve više poprima oblike koji se spajaju s novim tehnologijama i prelazi na modele koji se kombiniraju s online trgovinom (tzv. omnichanel pristup ili u potpunosti na online).

"Najveće razlike u korištenju i prelasku u potpunosti na online su u food i non food segmentu. Neke velike svjetske kompanije su u potpunosti svoje poslovanje preselile na webshopove i kroz sljedećih pet do deset godina najavljuju zatvaranje fizičkih prodavaonica na svim razinama poslovanja", ističu iz Komore.