Zalihe nekih od najvažnijih roba u globalnoj ekonomiji na povijesno su niskim razinama jer rastuća potražnja i nestašica ponude prijete potaknuti inflatorne pritiske diljem svijeta
Od industrijskih metala preko energije do poljoprivrede, pomama za sirovinama i osnovnim namirnicama odrazila se na buduće tržište, na kojem je velik broj roba preokrenuo u tzv. backwardation – strukturu cijena koja signalizira oskudicu. Backwardation je pojava kad je trenutna cijena (obično se koristi pojam spot) nekog instrumenta veća od buduće terminske (trgovci koriste riječ futures) cijene.
Problemi su osobito akutni na tržištima metala, na kojima se spot cijene nekoliko ugovora na Londonskoj burzi metala trguju više od onih za kasniju isporuku jer trgovci plaćaju velike premije kako bi osigurali trenutnu opskrbu.
'Ovo je najekstremnije okruženje u kojem su se našle sirovine', rekao je Nicholas Snowdon, analitičar Goldman Sachsa.
'Ova je epizoda potpuno bez presedana. Nema odgovora na ponudu', dodao je.
Nestašice dolaze u pozadini stalne visoke globalne inflacije, potaknute logističkim poremećajima i zaostalom potražnjom dok se gospodarstva oporavljaju od blokade zbog koronavirusa. Potrošačke cijene u SAD-u prošlog mjeseca porasle su najbržim godišnjim tempom u četiri desetljeća, na 7,5 posto.
Zalihe bakra na glavnim robnim burzama iznose nešto više od 400.000 tona, što predstavlja manje od tjedan dana globalne potrošnje. Zalihe aluminija također su niske jer su talionice u Europi i Kini bile prisiljene smanjiti kapacitet zbog golemog financijskog pritiska uzrokovanog rastućim troškovima energije.
'Zalihe su niske, ne samo u skladištima za razmjenu, već i kroz cijeli opskrbni lanac', rekao je Michael Widmer, analitičar Bank of America. 'U sustavu postoji ograničen sigurnosni međuspremnik', dodao je.
Aluminij je prošlog tjedna dostigao 13-godišnji maksimum iznad 3200 dolara po toni nakon što je Goldman rekao da bi se zalihe mogle iscrpiti do 2023.
Smanjenje proizvodnje samo je jedan od faktora koji stoji iza nestašice ponude, zbog čega je Bloombergov Commodity Spot indeks, ključan pokazatelj sirovina, porastao za više od desetine od početka godine i dosegao rekordnu vrijednost ovog mjeseca. Prema podacima Refinitiva, devet od 23 terminska ugovora koji čine indeks su u nazadovanju.
Drugi pokretači nestašice uključuju nedostatak ulaganja u nove rudnike i naftna polja, loše vremenske prilike i ograničenja u lancu opskrbe uzrokovana širenjem covida.
U petak je Međunarodna energetska agencija upozorila da bi cijene sirove nafte, kojima se već trguje iznad 90 dolara po barelu, mogle još rasti jer se grupa proizvođača OPEC i njezini saveznici bore za oživljavanje proizvodnje nakon najgore pandemije.
'Ako se nastavi trajni jaz između proizvodnje OPEC-a i njegovih ciljnih razina, napetosti u opskrbi će rasti, povećavajući vjerojatnost veće volatilnosti i pritiska na povećanje cijena', priopćila je IEA.
U Europi su cijene plina i dalje visoke zbog pojačanih geopolitičkih napetosti oko Ukrajine i nižeg dotoka iz Rusije. Na cijelom kontinentu skladišta plina popunjena su 35 posto i ispod sezonskih prosjeka, prema konzultantskoj tvrtki ICIS.
'Rizik od nestašice do kraja zime u ovom trenutku je mali, ali tržište će i dalje morati osigurati značajnu opskrbu tijekom ljeta kako bi spriječilo da se te zabrinutosti vrate sljedeće zime', rekao je Thomas Rodgers, europski analitičar na području plina u ICIS-u.
Na poljoprivrednim tržištima zalihe kave arabice, kvalitetnijeg zrna koje vole ljubitelji espressa, pale su na najnižu razinu u posljednje 22 godine.
Poremećaji u opskrbi i manji izvoz proizvođača u Srednjoj Americi doveli su zalihe arabice na ICE futures burzi na najnižu razinu u više od dva desetljeća, jer kupci kave žure zaključati zalihe.
Carlos Mera, viši analitičar u Rabobanku, rekao je da je pad zaliha kave do sada u 2022. bio 'zapanjujući'. Daljnji pad mogao bi značajno povećati 'mogućnost nekontroliranog skoka cijena'.