Intervju koji je novi predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel dao Lisi Nienhais i Romanu Pletteru za tjednik Die Zeit prvi je nakon što je prošlog tjedna sudjelovao na redovitom sastanku predsjednika svih središnjih banaka iz zone eura. Zna li ESB da je inflacija u Njemačkoj već preko pet posto? Zna li predsjednik njemačke središnje banke i koliko danas košta litra benzina, pita se Deutsche Welle
Joachim Nagel zna to: oko 1,70 eura, što je dobrih 20 posto više nego prije godinu dana. Živežne namirnice su poskupjele pet posto, sve cijene rastu. Ali za razliku od uobičajenih izjava središnjih bankara, Nagel ne misli da središnja banka ništa ne može i ne treba učiniti: to jest posljedica neočekivano snažnog oporavka gospodarstva, a tu je i kritična geopolitička situacija između Rusije i Ukrajine.
'Kad cijene energenata samo kratkotrajno osciliraju, središnja banka dobro čini bivajući suzdržana', kaže Nagel. Ali odmah dodaje: u ovom slučaju čini se da će te cijene biti visoke duže razdoblje i da će već to utjecati na porast ostalih cijena. A uzrok inflacije nisu samo cijene energenata: tu je i tržište novca, koje je godinama bilo 'prebogato' opskrbljeno likvidnošću jer je i inflacija bila niska. No 'sad smo došli do točke koja je školski slučaj potrebe djelovanja središnje banke'.
vezane vijesti
Sve je to ono što se već dugo čuje, osobito od njemačkih kritičara otkupa državnih obveznica i nulte eskontne stope ECB-a. Kako se nagađa u medijima, zapravo je sukob s čelnicom Christine Lagarde, a ne politička promjena u Berlinu, bila razlog odlaska prethodnog čelnika Bundesbanke Jensa Weidmanna. Nagel tu očito zastupa isto mišljenje i što je onda doživio na prvom sastanku Vijeća ESB-a prošlog tjedna, pita DW.
'Najprije tu moram reći da sam srdačno primljen. Uzbudljivo je doživjeti način na koji se raspravlja. Svi članovi Vijeća ESB-a su, usprkos raznolikosti mišljenja, potpuno svjesni toga da je stabilnost cijena naš najvažniji cilj.' Dugo se raspravljalo o ovoj inflaciji i na kraju je to bio potpun konsenzus - dakle i među tradicionalno 'mekim' članicama kao što je Italija - da se već na sastanku u ožujku 'preispita' politika novca ECB-a.
Zato što je i drugima jasno da ovo poskupljenje nije tek prolazni poremećaj Nagel vjeruje kako će biti odlučeno o okončanju programa otkupa državnih obveznica, a uvjeren je i da će 'već ove godine' biti povećana eskontna stopa ESB-a - planirane mjere vidi u tom redoslijedu. Jer je posve realna opasnost da će se pojaviti sekundarni val inflacije - već zbog sve većih troškova života i sindikati traže ozbiljnije povišice i tu je lako doći u spiralu sve većeg poskupljenja. Jer Nagel procjenjuje da će inflacija u ovoj godini u Njemačkoj biti 'osjetno preko četiri posto' i dodaje kako u nekim drugim zemljama iz zone eura stopa poskupljenja 'već doseže dvoznamenkasti postotak'.
Središnji bankari 'moraju biti budni' već i zbog planirane tranzicije u ekološku energiju, što znači da će to biti trajan pritisak na cijene. Nagelova plaća nije povezana s inflacijom i o takvim dogovorima nema dobro mišljenje jer kad se inflacija očekuje, onda ona svakako i dođe. Ali mu je isto tako jasno da je već više država financijski interveniralo u tom sektoru jer je stopa poskupljenja i političko pitanje toga kakve ona ima socijalne posljedice, piše DW.
To svakako opet ima posljedice na inflaciju, ali još više na državne dugove. Zapravo, Nagel nije oštro odbio ni inicijativu Francuske da jednostavnim potezom pera povisi odredbu stabilnosti sa 60 posto BDP-a - ali da se onda razmisli o 'jasnim, jednostavnim i strogim pravilima', kojih će se svi onda doista držati. A i kad je o državnom dugu riječ, tu ni Njemačka nije uvijek bila bez grijeha, on posvuda raste.
To se osobito odnosi na goleme programe potpore kako bi se sanirale posljedice pandemije. I o tome je svojevrsno iznenađenje mišljenje Nagela kako je ESB 'u doba korone i prije toga učinio važan i dobar posao'. No vremena su se promijenila pa središnja banka treba okrenuti novu stranicu i prilagoditi se novim okolnostima.
I pitanje osobnog odnosa novog njemačkog čuvara eura s čelnicom ECB-a Christine Lagarde možda neće svi očekivati: 'Razmjena mišljenja s njom je veoma dobra. A mislim da ona obavlja odličan posao', kaže direktor Bundesbanke. Čak i na provokativno pitanje smeta li mu to što ona nije ekonomistica odgovara: 'Ne, ne smeta. I kao ekonomist nemate odmah odličan odgovor na sva pitanja politike novca. Važno je i da je Vijeće ESB-a sastavljeno od različitih kvalifikacija. (...) Takvo tijelo živi od različitih pozadina. I moja osobna želja nekad je bila studirati medicinu. To bi možda bilo korisno i u politici novca: temeljna pretraga kako bi se propisao pravilan recept', kaže Nagel u tjedniku Die Zeit.
