"U drugom tromjesečju 2018. definitivno je profiliran uzlazni dio kreditnog ciklusa, nakon intermezza 2017. i na samom početku ove godine. Oporavak u svim segmentima kreditiranja, posebno u kreditiranju stanovništva, pojavio se u uvjetima nastavka pada kamatnih stopa i kamatne marže. Kamatna marža se smanjila na 2,80 posto, a kamatne stope na kredite, uključujući i kamatne stope na stambene kredite, kreću se u okviru raspona eurozone", ističe se u analizi Hrvatske udruge banaka.

Napominju da je na domaćem tržištu privremena slabost bila pojačana problemima u Agrokoru, a oni su, pored objektivnih, imali psihološke i političke učinke kroz negativne utjecaje na očekivanja poslovnih subjekata i potrošača.

Usporavanje se stoga osjetilo i na tržištu kredita, no iz HUB-a napominju da je u drugom tromjesečju novi zamah opet bio vidljiv, a o čemu upravo najbolje svjedoči kretanje dugoročnog prosjeka novoodobrenih kredita.

Kako navode, stopa povrata na kapital u bankama iznosi oko devet posto, što je i dalje ispod globalnog prosjeka, a proizlazi iz bitno smanjenih rizika koji uvjetuju niže troškove rezerviranja. Naime, ti troškovi su se smanjili s preko milijarde kuna u drugom tromjesečju 2017., kada je izbila kriza u Agrokoru, na 322 milijuna u drugom tromjesečju 2018.

"Hrvatske banke uz stopu adekvatnosti kapitala od oko 22 posto spadaju među najbolje kapitalizirane banke u svijetu, spremne i sposobne još dugo podržavati uzlet kreditnog ciklusa", ističu iz HUB-a.

Iako je zabilježeno da je rast hrvatskog BDP-a u drugom tromjesečju na godišnjoj razini iznosio 2,9 posto, iz HUB-a smatraju da je nedovoljan naglasak stavljen na trenutni tromjesečni rast, odnosno rast u drugom u odnosu na prvo ovogodišnje tromjesečje, a koji je, nakon otklanjanja sezonskih utjecaja, bio znatno veći od onog na godišnjoj razini.

"Stopa tako izmjerenoga rasta iznosila je 1,1 posto na kvartalnoj ili više od četiri posto na godišnjoj razini, što predstavlja jedno od najbržih povećanja BDP-a u EU u drugom kvartalu", ističu iz HUB-a.

Ocjenjuju da nema prijepora da je oporavak ubrzan, a kako se to jednim dijelom dogodilo u korelaciji s kreditnom aktivnošću banaka.

Također, bilježi se i nastavak pada kamatnih stopa.

"Sve kamatne stope na kredite koje redovito pratimo, kreću se u okviru intervala eurozone. Znači da su niže od prosječnih kamatnih stopa u zemlji članici eurozone s najvišim kamatnim stopama, a to su najčešće Slovačka, Grčka ili neka od baltičkih zemalja", stoji u analizi HUB-a.

Napominju da kamatna marža pada drugo tromjesečje zaredom i prolazi kroz prag od 2,80 posto prema dolje, a kako će rezultat banaka u takvim uvjetima zavisiti o tome hoće li rast poslovanja dovoljno brzo kompenzirati pad kamatne marže.

Procjenjuju da bi se tempo smanjenja kamatne marže mogao ubrzati, što smatraju dobrodošlim zbog nastavka gospodarskog oporavka.

Navode da je to povezano sa smanjenjem troškova rizika, koje je ostvarivo kroz nastavak fiskalne konsolidacije, kao i poboljšanje investicijske klime.

"Bolje institucije znače bolje zakonodavstvo i predvidljivije ponašanje kreatora politike i pravosuđa. Tiču se onoga što uobičajeno nazivamo investicijskom klimom i stvaranjem dobrog okvira za nove investicije. Hrvatska u tom dijelu ima velik rezervni prostor koji nije prvenstveno povezan s financijama i širenjem prostora za pad marži, već je dio šireg okvira poticanja prvenstveno privatnih ulaganja. U tom dijelu leže potencijali za produžetak ovog poslovnog ciklusa", stoji između ostalog u analizi HUB-a.