ORaH je u utorak organizirao konferenciju o sudskoj praksi u Hrvatskoj, BiH i Srbiji u vezi s tužbama podignutim zbog sumnje u nezakonitosti prilikom izdavanja kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima. Uvodnu riječ održala je predsjednica ORaH-a Mirela Holy, a moderator konferencije bio je Goran Aleksić, član ORaH-a. Na konferenciji su odvjetnici iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Srbije govorili o sudskoj praksi i sudskim postupcima koji se vode u njihovim zemljama zbog nezakonitosti u ugovorenim kreditima s valutnom klauzulom u francima, navodi se u priopćenju
O sudskoj praksi u Hrvatskoj govorila je Nicole Kwiatkowski, odvjetnica iz Zagreba, praksu u BiH predstavio je Dalibor Mrša, odvjetnik iz Banje Luke, a o sudskoj praksi u Srbiji govorio je Vojin Biljić, odvjetnik iz Beograda. Ekonomski aspekt 'CHF krize' prezentirao je Tomislav Prpić, ekonomist iz Rijeke, a kompromisan prijedlog ORaH-a za izlazak iz nje izložio je Esad Turković, voditelj ORaH-ova potforuma za monetarnu politiku.
U Republici Hrvatskoj donesena je pravomoćna presuda u kolektivnom sudskom procesu. Osim toga, podignuto je nekoliko stotina privatnih tužbi kojima se zahtijeva ili vraćanje preplaćenih, nezakonito povećanih kamata ili se traži proglašenje ništetnim kompletnih ugovora s valutnom klauzulom u CHF. Sudska praksa je različita, pa tako imamo pravomoćnu presudu o ništetnosti promjenjive kamatne stope, tri prvostupanjske presude o ništetnosti kompletnog ugovora s valutnom klauzulom u 'švicarcima' te nekoliko različitih presuda o vraćanju preplaćenih kamata. 'Neujednačenu sudsku praksu na kraju će morati ujednačiti visoki sudovi, odnosno Vrhovni sud, ako nakon pravomoćnih presuda i dalje sudska praksa ostane neujednačena', zaključila je Kwiatkowski.
Odvjetnik Mrša istaknuo je kako su u BiH presude o ništetnosti ugovora s valutnom klauzulom u francima postale uobičajena sudska praksa na prvostupanjskom sudu u Mostaru, na kojemu je doneseno već preko 50 nepravomoćnih presuda kojima se poništavaju ugovori o kreditu s valutnom klauzulom u francima. U Republici Srpskoj situacija je nešto složenija jer su banke ondje ipak kvalitetnije sročile ugovore o kreditu, a osim toga, zakonska odredba o valutnoj klauzuli drugačije je propisana nego u Federaciji BiH. U BiH je podignuto blizu tisuću tužbi, navodi se u priopćenju.
U Republici Srbiji već je podignuto preko tisuću tužbi kojima se zahtijeva ili vraćanje preplaćenih, nezakonito povećanih kamata ili se traži proglašenje ništetnim kompletnih ugovora s valutnom klauzulom u francima. Presude o vraćanju preplaćenih kamata u Srbiji su pravilo, a donesene su i četiri nepravomoćne presude o ništetnosti kompletnih ugovora o kreditu.
Ekonomist Tomislav Prpić izložio je podatke o strukturi plasiranih kredita, a ponovljeno je da krediti s valutnom klauzulom u CHF nemaju pokriće u bilancama, nego se to čini kroz valutni swap, uslijed čega ekstraprofiti naraslog tečaja odlaze u inozemne banke. O lošim kreditima u CHF počelo se govoriti tek 2010. mada je njihov udio rapidno rastao i prije toga. Trend jakog rasta loših kredita u CHF smanjio se nakon ograničenja kamate u stambenim kreditima u CHF na 3,23 posto. Zaključeno je da CHF mora izaći iz sustava, a u suprotnom će se kriza nastaviti.
Nakon izlaganja sudskih praksi i ekonomske pozadine problema Esad Turković iznio je ORaH-ov prijedlog rješenja, javno predstavljen početkom ožujka ove godine.
ORaH-ov model rješenja dužničke krize u švicarskim francima:
1) Preplaćene kamate u švicarskim francima obračunate na temelju samovoljnih i nezakonitih odluka banaka o povećanju kamata, što je utvrđeno u pravomoćnoj sudskoj presudi Visokog trgovačkog suda u kolektivnoj tužbi za ‘slučaj Franak’, potrebno je obračunati za proteklo razdoblje te utvrditi točne iznose za svaki pojedinačni kredit.
2) Za navedeni iznos iz točke (1) valja umanjiti preostalu glavnicu u švicarskim francima.
3) Preostalu glavnicu iz točke (2) valja konvertirati prema pravednom tečaju. Pravedan tečaj izračunava se tako da se početni tečaj koji je vrijedio prilikom ugovaranja kredita uveća za 20 posto, što je u skladu s izvanrednim odnosno promijenjenim okolnostima posredno priznatim ograničenjem kamata propisanim člankom 11.a stavkom 5. Zakona o potrošačkom kreditiranju. Takav pravedan tečaj je u skladu i s inflacijom unazad desetak godina. Poštujući jednakopravnost svih dužnika, važno je da se sve banke usuglase o prihvaćanju jednako pravednog tečaja za konverzije.
4) Pod uvjetom da banke i dužnici pristanu na navedeni prijedlog, značajno će se smanjiti udio loših kredita u bilancama banaka. Podići će se razina povjerenja u bankarski sustav, pa u tom slučaju HNB može i treba maksimalno smanjiti obvezne rezervacije banaka. Vlada i Ministarstvo financija u skladu s vlastitim ovlastima trebaju ponuditi bankama da raspodijele nastale troškove tijekom cijelog razdoblja do otplate kredita, čime bi se izbjeglo stvaranje nepotrebnih gubitaka u računima dobiti i gubitka te bi se izbjeglo smanjenje kapitalizacije banaka.
5) Prihvaćanjem navedenog prijedloga rješenja banke bi izbjegle rizik troškova za isplatu zateznih kamata uslijed privatnih tužbi, čime bi dovele u nepovoljan položaj ne samo banke, već bi zbog nemogućnosti jednokratne isplate ovako visokih iznosa taj trošak bio prevaljen na društvo u cjelini.
6) Ukoliko banke pokažu dobru volju i pristanu na kompromisno rješenje, pozivamo Vladu i Ministarstvo financija na kompenzaciju dijela naplaćenog poreza s osnove ostvarene dobiti na temelju nezakonitih povećanja kamatnih stopa, čime će olakšati bankama prevladavanje nastale situacije.
