Predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata i jedan od začetnika akcije 'Ne damo naše autoceste' Mijat Stanić žestoko se protivi prodaji HAC-ONC-a mirovinskim fondovima. 'Spriječit ćemo to', rekao je Stanić za tportal
Prodaju odnosno inicijalnu javnu ponudu (IPO) tvrtke za održavanje autocesta i naplatu cestarine HAC-ONC najavili su u utorak premijer Tihomir Orešković i ministar financija Zdravko Marić.
Navodno, prema tom modelu, u prvom bi se krugu javnom ponudom dionice ponudile institucionalnim ulagačima – računa se ponajviše na mirovinske fondove. A u drugom krugu građanima.
Četiri mirovinska fonda su preko medija već poslala signale kako su pod određenim uvjetima zainteresirani za 51 posto HAC-ONC-a.
'To je isti plan koji je imala Kukuriku koalicija. Bilo prodaja, bilo koncesija, riječ je o sličnom pravnom poslu. Nadao sam se kako će Orešković izaći s nečim novim. Prodaja svakako nije dobro rješenje i pokušat ćemo to spriječiti. To je još gore od davanja autocesta u koncesiju jer ih ovako gubimo za sva vremena. Ne nasjedam na priče kako je tu riječ o našim mirovinskim fondovima i građanima. Tko kupi dionice, njihov je vlasnik i može raditi s njima što želi, a tako ih može i preprodati', mišljenja je Stanić.
Podsjeća na slučaj Ine, koja je također prošla kroz IPO, da bi na kraju hrvatska država izgubila kontrolu nad najvećom domaćom naftnom kompanijom.
'Autoceste su važnije od Ine. Radi se o infrastrukturi, suverenitetu države!', ističe Stanić.
Njegovo rješenje za spašavanje prezaduženih autocesta je kombinacija nekoliko mjera. Prvo traži restrukturiranje čitavog cestovnog sektora
'Imamo 24 pravna subjekta u tom sektoru, od županijskih i državnih cesta do autocesta. Tu se godišnje vrti oko 6,7 milijardi kuna. Ta bi se sredstva trebala racionalnije raspoređivati, a dio bi se iskoristio za pokrivanje dugova autocesta', kaže Stanić.
Zatim traži vraćanje autocestama dio prihoda od goriva, odnosno 40 lipa po litri benzina i dizela, što im je uzela bivša Vlada.
Nakon toga bi, smatra Stanić, trebalo ići u refinanciranje ostatka duga i to tako da rata kredita ne smije biti veća od prihoda autocesta. A dio dugova bi se pokrilo i izdavanjem obveznica koje bi kupovali mirovinski fondovi.
'Nismo bili protiv privatizacije jer je to gurao SDP. Nama je svejedno koja politička opcija stoji iza toga. Osim toga, prema odluci Ustavnog suda, Vlada, ako se i odluči prodati autoceste, ne može to bez posebnog zakona s kojim bi zatim trebala izaći na referendum', mišljenja je Stanić.
Njegova inicijativa 'Ne damo naše autoceste' prošle godine je skupila čak 460.000 potpisa protiv monetizacije, nakon čega je tadašnji resorni ministar Siniša Hajdaš Dončić odustao od toga.