Propisi o kapitalu u sklopu direktive o solventnost II uvedeni su 2016. godine i njihova je analiza trebala biti rutinska procedura, ali covid 19 i nužna ulaganja u zelenu infrastrukturu nametnuli su nove prioritete.

Europski parlament zatražio je od Komisije da procijeni koče li kapitalni propisi dugoročna ulaganja, posebno u mala i srednja poduzeća, u razdoblju oporavka od koronakrize.

"Cilj je današnje analize ojačati doprinos europskih osiguravatelja financiranju oporavka, nastaviti s izgradnjom unije tržišta kapitala i usmjeravanjem novca u Europski zeleni deal", formiranjem nastavak uspostave .

Bruxelles je tako razmotrio poticaje koji bi trebali pojačati dugoročna ulaganja osiguravatelja u gospodarski oporavak od koronakrize.

"Kraktokočno bi se u EU moglo osloboditi 90 milijardi eura kapitala", istaknula je Komisija, dodavši da bi to trebalo pomoći osiguravateljima i reosiguravateljima da kao privatni ulagači povećaju doprinos oporavku Europe od covida.

Analiza je pokazala da "kapitalne zahtjeve treba poboljšati kako bi se osigurala osjetljivost na rizik i primjereni tretman dugoročnih ulaganja".

Važeći zahtjevi ne uzimaju u obzir ni održivu prirodu imovine koju drže osiguravatelji, utvrdila je Komisija.

"Značajno povećanje zahtjeva omelo bi doprinos ulaganja zelenom i održivom oporaavku dok bi značajno smanjenje ugrozilo zaštitu vlasnika polica i financijsku stabilnost", objasnili su.

Zato su se založili za prilagodbu propisa kako bi se zahtjevi smanjili.

Preferirane mjere rezultirale bi pak, zbog postupnih izmjena kamatnih stopa, oslobađanjem značajnih iznosa kapitala, od oko 90 milijardi eura, u kratkoročnoj perspektivi.

Udruga osiguravatelja izrazila je zadovoljstvo "priznanjem EK" da treba "u cjelini smanjiti kapitalne zahtjeve za osiguravatelje".

Dodali su ipak da bi "samo značajno i trajno smanjenje kapitala osiguravateljima omogućilo da povećaju doprinos financiranju oporavka i potpori EU-ovom Green Dealu".