Majstorski trojac iz tvrtke Fenix iz Osijeka prihvatio se posla i u svom pogonu pravi dizalice topline koje toplinu podzemlja podižu u stanove i kuće, uz male troškove. Velimir, Toni i Denis Despot, otac i dva sina, s opadanjem vanjskih temperatura, rastom cijena energenata i zabrinutošću javnosti za globalne klimatske promjene, primaju sve više poziva za ugradnju, kod nas još uvijek, inovativnog uređaja
'Posljednjih četiri pet godina razvijali smo i testirali toplinsku pumpu za svoje potrebe i usavršili je. Sada radi besprijekorno', objašnjava Velimir.
Toplinska pumpa još se naziva i dizalica topline, a domove grije zahvaljujući sustavu koji posredstvom plina freona, kao radnog medija, oduzima toplinu geotermalnom izvoru, odnosno bunarskoj vodi, i prenosi na medij sistema grijanja. Princip rada usporediv je s klima uređajima, koji na jednoj strani hlade, a na drugoj strani oslobađaju toplinu.
Ali za razliku od velike potrošnje električne energije u klima uređajima, dizalice topline 'voda-voda' najekonomičniji su način iskorištavanja geotermalne energije za grijanje, ali i za hlađenje. Prikladnim dimenzioniranjem pumpe, projektiranjem grijanja i izolacijom objekta može se uštediti i do 70 posto energije za grijanje i 90 posto za hlađenje u usporedbi sa sada raširenim sustavima.
Despotovi su na poslovnu ideju došli instalirajući godinama sustave grijanja u stanovima i kućama, prateći suvremene trendove u struci i zaključili da bi uz jednake početne troškove klimatizacija objekata mogla biti ekonomski i ekološki učinkovitija
'Trenutno pravimo uređaj toplinske snage 14 kW dostatan za zagrijavanje pravilno izolirane kuće do 220 četvornih metara, a po potrebi možemo izraditi i uređaje veće i manje snage', kaže Velimir koji iz stručne literature navodi podatke o 55 tisuća dizalica topline lani instaliranih samo u Njemačkoj.
Priznaje da još uvijek nije lako u dvije rečenice objasniti princip rada ovog sustava grijanja, ali dok ne dopru do širokih masa besplatno ugrađuju uz servis i garanciju od pet godina.
Osječki Fenix nije usamljen u ovoj tehnologiji u Hrvatskoj. Dizalice topline prodaju svi poznatiji
domaći i svjetski proizvođači toplinskih i rashladnih sustava.
U stručnom radu mr. sc. Matko Bupić, sa Sveučilišta u Dubrovniku i Sanela Čustovića objavljenom 2006. godine u časopisu Naše more, saznajemo da je tehnologija osmišljena još 1834. godine, a prva praktična dizalica topline radila je 1856. godine u Austriji, sa snagom 14 kW, kao i osječka. U sljedećih stotinu godina trend se polako širio Europom i SAD-om, a od 1936. godine sve više.
Pored stambene, industrijske i poslovne namjene, 1975. godine počinje upotreba u poljoprivredi,
u francuskom gradu St. Laurent des Eauxu dizalice topline u stakleniku površine od 3000 četvornih metara suše grašak i drugo povrće.
'Već 1976. godine bilo je u Francuskoj više od 1.000 takvih jedinica, kapaciteta od 1 do 30 kW, za
odvajanje od 50 do 2.000 litara vlage dnevno. U toj zemlji pojavila se također znatna uporaba dizalica topline u proizvodnji mlijeka (temperature do 70 °C), vina i drugih prehrambenih proizvoda', navode Bupić i Čustović u tom članku.
Na našim prostorim prva dizalica topline proradila je u Herceg Novom 1963. godine i to za
zagrijavanje staklenika.
Posljednjih godina potražnja opet raste u nekim zemljama, poput Švicarske i Švedske, godišnje 15 do 25 posto.
