Panel je održan u srijedu u sklopu konferencije Jutarnjeg lista "Svijet energije 2022. - Energetska sigurnost u eri brze dekarbonizacije", a kako je istaknuo Ćorić, ova godina je donijela izazove u smislu porasta cijena na globalnim tržištima nafte i plina, a u konačnici i struje, kao i dobave dovoljnih količina svih tih energenata.

No, poručio je da Hrvatska po pitanju opskrbe energijom stoji jako dobro. "Ono što nas izdvaja u poseban krug europskih ekonomija je to da ćemo imati neometanu dobavu plina bez obzira na razvoj događaja na istoku Europe, a vjerujem da u kontekstu drugih energenata također neće biti značajnijih problema", rekao je Ćorić.

U pogledu energetske sigurnosti, ustvrdio je da se interna pozicija Hrvatske nije značajnije promijenila, osim u činjenici da je protekla godina dana od početka funkcioniranja LNG terminala na otoku Krku, koji je sam po sebi definitivno doprinio toj sigurnosti.

"Mi smo u ovom trenutku, za razliku od dobrog dijela europskih ekonomija, s obzirom na kapacitet terminala, koji je kompatibilan s trenutnom potrošnjom na razini hrvatske ekonomije, od 2,6-2,7 milijardi kubnih metara plina, dostatni da na godišnjoj razini namirimo sve potrebe hrvatskog gospodarstva", poručio je Ćorić.

Apostrofirao je i da se Hrvatska nalazi usred energetske tranzicije, država je pritom spremna na sve izazove i odigrat će svoju dobru ulogu, a veseli ga da korake u tom smjeru poduzimaju i najveće energetske kompanije, poput Ine, HEP-a, E.ON-a te Energie Naturalis.

"Naša logika je vrlo jasna. U tranziciji ćemo sudjelovati maksimalno s državnim poduzećima, a kroz regulatorni okvir smo već sad promijenili sliku i perspektivu u odnosu na razdoblje prije pet, šest ili sedam godina. Ovakve krize nam samo dodatno osvješćuju potrebu da se mijenjamo što je moguće brže, međutim ta promjena se u Hrvatskoj događa svakog dana", poručio je Ćorić, koji je između ostalog rekao da, po njemu, geotermalna energija ima najveći potencijal za razvoj u idućem razdoblju.

Predstavljanje modela za ublažavanje rasta cijena energenata u narednim tjednima 

S obzirom na očekivani porast rasta cijena struje i plina od 1. travnja, rekao je Ćorić, alati kojima će se nastojati ublažiti taj udar po građane i gospodarstvo, podrazumijevaju "ojačanje" socijalno najugroženijih skupina društva, žrtvu države u smislu smanjenja njenih prihoda, kao i aktivaciju HEP-a u "onom dijelu u kojem nismo u potpunosti tržišno u stanju riješiti izazove koji su nas zadesili".

Konkretan i cjelokupan model će biti predstavljen u idućim tjednima, izjavio je.

Ćorić je poručio da će se Vlada i u ovoj situaciji, kao i za vrijeme pandemije, morati ponašati krajnje intervencionistički, što je potpuno suprotno postulatima koje je zauzela 2016. godine.

Ministar gospodarstva vjeruje da gospodarski rast i u idućem razdoblju može biti jak, a to može biti i ove godine, ako se obuzda inflacija i omoguće građanima i poduzetnicima najbolje moguće uvjete, a u kontekstu energenata što je moguće više utjecati na to da ne dođe do značajnog porasta cijena.

"Do porasta će doći, to je evidentno i ne može se izbjeći nikakvom čarolijom i to nam je svima jasno. Međutim, ono što možemo je izbjeći rapidna povećanja cijena energenata, prije svega tu mislim na struju, a dijelom i na plin. Ako to uspijemo li, možemo omogućiti da i ove godine rastemo znatno više od europskog prosjeka”, poručio je. 

Ćorić i Vujnovac o opskrbljivačima plinom

Ćorić se između ostalog dotaknuo i opskrbljivača plinom u obvezi javne usluge, rekavši da sam njihov naziv govori da su se ti opskrbljivači trebali ponašati "krajnje konzervativno" u situaciji u kojoj nabavljaju plin za svoje potrošače.

Kako je rekao, trebali su na vrijeme nabaviti dostatne količine plina i u konačnici prihvatiti rizik da cijena tijekom vremena bude nešto manja. "No to se nije dogodilo (...) i sad smo tu gdje jesmo", rekao je Ćorić.

Na opskrbljivače u obvezi javne usluge te opskrbljivače u vlasništvu lokalnih jedinca osvrnuo se i predsjednik Uprave Enna Grupe Pavao Vujnovac. "Ja osobno nemam ništa protiv tih ljudi, no njihovo znanje o plinskom biznisu je na jako niskoj razini, zato ćemo i imati poremećaj", ustvrdio je. 

Naime, kako je pojasnio, Hrvatsku po pitanju snabdjevanja plinom ne očekuje kriza, no očekuje ju, "i to jako", kada su u pitanju uvjeti na tržištu i spremnost tih sustava da se prilagode novim "udarima".

Pojašnjavajući trenutnu situaciju na tržištu plina, Vujnovac je rekao da je Europa do prije 10-ak godina bila lokalno tržište plina, te na njega nisu u većoj mjeri utjecala globalna kretanja i informacije.

No, izgradnjom LNG terminala Europa je postala globalno tržište, dok se s druge strane odvija velika globalna tema - dekarbonizacija Kine, u kojoj Kina prelazi sa svojih ugljičnih tehnologija na plin, a ti "udari potražnje" jako utječu na cijenu plina.

Europa plaća trošak dekarbonizacije Kine

"Kako Europa sada ima velik dio snabdijevanja iz LNG-a, tako i na europskom tržištu te cijene idu gore", pojasnio je Vujnovac, ustvrdivši da europska industrija u konačnici plaća određeni trošak dekarbonizacije Kine.

Naposljetku, Vujnovac je ustvrdio da se Europa danas nalazi u poziciji u kojoj realno u većoj mjeri ne kontrolira cjenovne poremećaje.

Smatra i da se cijene energije više nikad neće vratiti na ranije razine, da će se u određenoj fazi stabilizirati, no uvijek će postojati određeni "udari" zbog globalnih kretanja i globalnih informacija.

Predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon ustvrdio je da je u Hrvatskoj napravljeno puno po pitanju razvoja infrastrukture za dobavu plina, pa tako između ostalog i LNG na Krku. S druge strane, poručio je da je Ina usredotočena na to kako da, s obzirom na svoje znanje i infrastrukturu, razvije lokalnu proizvodnju plina.

Električna energija "više nikad neće biti jeftina"

Mario Valčić iz tvrtke Siemens Hrvatska je ustvrdio da cijena električne energije "više nikad neće biti jeftina", no s druge strane smatra da su tehnologija i digitalizacija priuštivi te ne predstavljaju više "neki bauk".

Istaknuo je da se korištenjem tehnologije u industriji već danas može smanjiti potrošnja električne energije za 10 do 15 posto, samom automatizacijom nekih procesa ili optimizacijom korištenja nekih resursa.

Valčić je naveo i podatak da se na globalnoj razini 45 posto električne energije iz obnovljivih izvora izgubi jer ne postoji tehnologija, odnosno dovoljno veliki transportni putevi koji će prenijeti tu energiju na mjesto potrošnje.

Predsjednik Uprave E.ON Hrvatska Andreas Rörig rekao je da ne treba biti iznenađen rastom cijena energenata, no zbog situacije s pandemijom i geopolitičkim previranjima, cijene su se pomalo otele kontroli, pa stoga briga za građane i društva predstavlja izazov.  

"Moramo se pobrinuti da kućanstva mogu podnijeti trošak računa za energente, no s druge strane ne smijemo zanemariti ulaganja u infrastrukturu", poručio je Rörig, apostrofiravši i želju i potrebu ulaganja u energetsku tranziciju.