Sama priznaje da je teško raditi scenarije za hipotetsku budućnost, no i da će utjecaj na ekonomiju obiju strana biti znatan ako dođe do neovisnosti Katalonije. 

Lopez za početak ugrubo uspoređuje ekonomije dviju zemalja. Kao što je vidljivo iz niže priložene tablice, Katalonija predstavlja petinu ukupne španjolske ekonomije i gotovo šestinu ukupnog stanovništva. 

Katalonski BDP iznosio je 209 milijardi eura, dok je ostatak Španjolske napravio učinak od 849 milijuna eura. Pritom su Katalonci malo bogatiji - po glavi godišnje imaju 28.200 eura, dok Španjolci imaju 21.750 eura. Usto, Katalonija za malo nadmašuje prosjek EU-a, dok je Španjolska ispod njega. 

Katalonija ima i važan udio u ukupnom španjolskom izvozu s čak 60 milijardi eura godišnjeg izvoza. Brojke kojima raspolaže Business Insider nisu pretjerano točne jer ne govore koliko katalonskog i španjolskog izvoza točno otpada na međusobnu trgovinu.

Lopez nagađa s tri najrealnija scenarija: mirnim razvodom, u kojem se neovisnost Katalonije dogovara sa Španjolskom, jednostranim proglašenjem katalonske neovisnosti, u kojem ona ostaje dio EU-a, i jednostranim proglašenjem katalonske neovisnosti u kojem ona više nije članica EU-a.

1. Idealan scenarij: Dogovoreno osamostaljenje  

U prvom scenariju nezavisnu Kataloniju priznaje Španjolska, ona postaje članica EU-a, ulazi u Ujedinjenje narode i sve međunarodne organizacije te preuzima sva prava i obveze iz postojećih ugovora. 

Takav rasplet praktički znači da se u ekonomskom smislu ne bi dogodilo ništa dramatično. Katalonija bi imala vlastiti proračun (oko 16 milijardi eura) i Španjolska se ne bi mogla koristiti njime, čime bi godišnje izgubila oko dva posto BDP-a. 

2. Katalonija proglašava neovisnost, ulazi u EU 

Proglasi li Katalonija neovisnost bez pristanka Madrida, Španjolci je mogu pokušati izbaciti sa zajedničkog europskog tržišta te iz eurozone. No to je praktički nemoguća misija jer na to mora pristati svih 28 zemalja članica. 

U ovom slučaju Katalonci ipak gube. Primjerice njihovi stanovnici mogu zaboraviti na mirovine koje dobivaju iz španjolskog proračuna, no Katalonija, s druge strane, može zauzeti svu španjolsku imovinu na svojem teritoriju, prodati je i isplatiti mirovine iz vlastitog poreza. 

Glavni udar osjetio bi se na dugu. Španjolska bi sama morala vratiti dug od bilijun eura uz manji BDP. Katalonski dug iznosi samo 64 milijarde eura, od čega čak 60 posto drži Španjolska. Moćan je to alat u rukama Katalonije te bi ona jednostavno mogla odbiti vratiti Španjolcima njihov novac. 

3. Katalonija izbačena s europskog tržišta - totalni rat 

Kada bi nekim čudom Španjolska uspjela izbaciti Kataloniju iz EU-a i eurozone, ne bi trebalo puno vremena da se mlada država nađe na koljenima. Procjene govore da čak 60 posto svojih proizvoda Katalonci prodaju Španjolskoj. U trgovinskom ratu Barcelona bi se brzo našla pod pritiskom carina koje bi je učinile nekonkurentnom.

Osim toga, Španjolska bi mogla odgovoriti blokadama prometnica te bi se i jedna i druga zemlja brzo našle u nezavidnoj poziciji - zato je i katalonska neovisnost igra za ljude s jakim živcima na obje strane. Tko prvi trepne, gubi.