Agrokoru je i regija mala

Nakon nekoliko bezuspješnih pokušaja Todorić je uspio preuzeti slovenski Mercator u lipnju ove godine. To je po financijskoj vrijednosti najveće preuzimanje u regiji u zadnjih desetak godina.

Transakcija vrijedna više od pola milijarde eura (kupnja dionica plus dokapitalizacija) okončana je u rujnu, kada je nakon ponude za preuzimanje Agrokor postao vlasnik blizu 90 posto dionica najvećeg slovenskog trgovačkog lanca.

Todorić je kupio izmučeni Mercator s dugom većim od milijardu eura, a plan je od Konzuma i Mercatora stvoriti najmoćniji lanac u regiji: Adria Retail. Želja mu je širenje na tursko i rusko tržište.

Iako je ranije planirao doći do svježeg kapitala IPO-om Adria Retaila, sad je izglednija varijanta javna ponuda dionica čitavog koncerna Agrokor i to na Londonskoj burzi u 2015.

Sa čak 64.000 zaposlenih, prihodima od oko sedam milijardi eura Agrokor ulazi među deset najvećih kompanija srednje Europe.

Rovinjski menadžeri okreću kormilo

Adris grupa nastala je na duhanskom biznisu i zahvaljujući njemu rovinjska tvrtka je postala današnji div. Ali vremena su se promijenila. Nemilosrdna konkurencija, pad prihoda i profita natjerali su vodstvo tvrtke na čelu s Antom Vlahovićem na za njih tešku odluku da duhanski dio grupe, odnosno TDR, prepuste nekome drugome.

Prema nekim procjenama Adris bi za TDR mogao dobiti između 2,8 i 3,8 milijardi kuna. O tome koliki bi udio pritom zadržali postojeći vlasnici (navodno bar 25 posto) bit će jasnije na skupštini 20. siječnja.

Kako neslužbeno doznaje tportal, 'teaseri' o TDR-u (informacije o prodaji) stigli su zainteresiranim ulagačima, redom svjetskim multinacionalkama, japanskom JTI-u, britansko-američkom BAT-u, Koreancima, Kinezima itd, a savjetnik prodaje je JP Morgan.

Adris se od cigareta okreće osiguranju. Ove godine okončano je preuzimanje državnog Croatia osiguranja, za što je iskeširano 1,7 milijardi kuna.

Rovinjski menadžeri sada mjerkaju slovensko Triglav osiguranje, no to će biti mnogo veći zalogaj jer se vrijednost te kompanije procjenjuju na više od 4,5 milijardi kuna.

Čileanski Lukšići kraljevi hrvatskog turizma

Bogata čileanska obitelj Lukšić, odnosno njihova Plava Laguna, u kolovozu je kupila umašku turističku kuću Istraturist. Platili su je 120,1 milijuna eura. Time su postali najveća hotelijerska kuća u Hrvatskoj te su pretekli Valamar u vlasništvu Austrijanaca na čelu s grofom Georgom Eltzom

Istraturist je u bio u vlasništvu Zagrebačke banke, koja je već godinama najavljivala da će se riješiti svakog biznisa koji nije bankarski, a što je bio zahtjev njezine vlasnice UniCredita.

Do akvizicije Istraturista Lukšićevi su držali dva hotela u Cavtatu, četiri hotela u Dubrovniku te riječku Bonaviju, hotel Odisej na Mljetu i porečku Plavu lagunu, koja se u ovom slučaju i pojavila kao kupac.

S Istraturistom Lukšići su u svoj turistički portfelj dodali 16 hotela, vila i apartmanskih naselja.

Tedeschi želi sa srpskim ajvarom osvojiti svijet

Atlantic Grupa nastavila je i u 2014. s jako dobrim rezultatima, rastom prihoda i profitabilnosti uz daljnje smanjenje zaduženosti.

Tvrtka Emila Tedeschija stoji i iza jedne od rijetkih greenfield investicija u Hrvatskoj. U Novoj Gradišci izgrađena je tvornica energetskih pločica vrijedna 16 milijuna eura.

Atlantic je nastavio i s akvizicijama. U studenom je kupljen srpski Foodland, proizvođač tradicionalnih proizvoda kao što su ajvar, džemovi i domaći sokovi,pod brendom Bakina tajna. Tedeschijeva želja je ajvar pretvoriti u svjetski prepoznatljiv proizvod.

Na meti Atlantica je i tvrtka Kanaan iz Donjeg Miholjca, proizvođač čipsa, ali za sad njezin vlasnik Zvonko Popović traži previše.

Tek otvaranjem Ikee Hrvatska je zapravo ušla u EU

Za mnoge građane Hrvatska nije postala punopravna članica EU-a 1. srpnja 2013, već ovog ljeta, točnije 21. kolovoza kad je otvorena Ikea u istočnom dijelu Zagreba.

Do otvaranja robne kuće sigurno bi došlo i prije da nije bilo poslovične 'ažurnosti' domaće birokracije, ali isto tako je činjenica da su hrvatske vlasti učinile dosta toga da privuku švedskog proizvođača namještaja.

Premještene su naplatne kućice na autocesti Zagreb – Beograd, za što je HAC platio 110 milijuna kuna, a izgrađeno je i novo čvorište vrijedno 125 milijuna kuna, u čemu je Ikea učestvovala sa 100 milijuna kuna.

Ukupno su Šveđani u zagrebačku robnu kuću investirali gotovo 100 milijuna eura. U prvoj godini poslovanja očekuju 60 milijuna eura prometa i tri milijuna posjetitelja.

Dolazak švedskog diva natjerao je i ostale igrače na domaćem tržištu namještaja na pregrupiranje. Prije svega Emmezetu u vlasništvu južnoafričke grupacije Steinhoff International, koja je Ikei globalno jedini pravi konkurent. U vlasništvu Steinhoffa je i Kika te su Južnoafrikanci odlučili Kiku povući iz Hrvatske, a u njezine robne kuće useliti Emmezetu za koju je procijenjeno da se može uspješnije 'tući' s Ikeom.

Oni su mali, ali su veliki

Mate Rimac i Damir Sabol grade svoju biznis priču u različitim branšama.

Prije četiri godine mnogi tada 22-godišnjeg inovatora Rimca i nisu uzimali za ozbiljno kad je tvrdio da je napravio najbrži električni automobil na svijetu.

Od tada su Rimac Automobili postali tvrtka tržišno vrijedna više od pola milijarde kuna, u koju su ozbiljne novce ove godine uložili hongkonški bogataš i većinski vlasnik Forbesa Tak Čung Jam, kineski fond China Dynamics i najbogatiji Kolumbijac Frank Kanayet Yepes.

Rimčeva tvrtka je tehnološki lider na području high-performance električnih pogonskih i baterijskih sustava i jedini proizvođač automobila u jugoistočnoj Europi koji nije u vlasništvu neke od velikih tvrtki iz automobilske industrije.

Damir Sabol nakon uspjeha s Iskonom, ovoga puta ima proizvod koji je postao svjetski hit - aplikaciju PhotoMath.

Iako je bila prvotno zamišljena tek kao promotor tehnologije strojnog vida koju razvija njegova tvrtka SlikoPlat, nakon što su aplikaciju počeli koristiti milijuni ljudi širom svijeta, Sabol je odlučio pojačati ulaganje u PhotoMath.

Plan je da uskoro izađe Android verzija aplikacije, a zatim bi se ona dodatno proširila, što će omogućiti rješavanje složenijih matematički zadataka.

Povlačenje veterana

Jure Radić, Ivica Mudrinić i Franjo Luković - trojica menadžerskih veterana povukla su se 2014. s čelnih mjesta kompanija koje su vodili godinama.

Radić je fotelju predsjednika Uprave IGH-a zamijenio onom u Nadzornom odboru.

Po stažu jedan od najdugovječnijih bankarskih šefova u Europi, Luković je nakon 24 godine napustio Zagrebačku banku i okrenuo se poduzetničkim vodama. Sredinom godine postao je suvlasnik bjelovarske tvrtke Data Link koja se bavi proizvodnjom LED rasvjete. U novi biznis do sada je uložio 3,2 milijuna kuna.

Mudrinić je Hrvatski telekom (HT) vodio 15 godina, a od 1. siječnja zamijenio ga je Davor Tomašković. Mudrinić je ostao u Deutsche Telekomu (DT), većinskom vlasniku HT-a, te radi kao viši potpredsjednik DT-a zadužen za stratešku potporu članu Uprave DT Europe i tehnologije te Upravi DT-a.

U kolovozu je Mudrinić od strane Agrokora izabran za člana Nadzornog odbora Mercatora.

Muke po predstečajnoj nagodbi

Zakon o predstečajnoj nagodbi jedna je od ostavština bivšeg ministra financija Slavka Linića. Od svog stupanja na snagu 1. listopada 2012. zakon je čak sedam puta mijenjan u pokušaju da se pokrpaju sve njegove rupe.

U ovoj godini sklopljene su predstečajne nagodbe za velike kompanije poput EPH, Dalekovoda, Nexea i Geofota.

Istraživanje grupe znanstvenika za Hrvatsku udrugu banaka pokazalo je da su predstečajne nagodbe za mnoge tvrtke samo odgoda neminovnog stečaja. U velikom broju slučajeva menadžment i vlasnici ostali su isti, planovi restrukturiranja su nerealni, a najveći ceh plaćaju radnici gubitkom radnih mjesta.

Proces nagodbi traje u prosjeku čak 267 dana, u tom vremenu tvrtka je praktički blokirana, vjerovnici ne mogu pokrenuti stečaj, a dužnicima se otvara prostor za manipulacije.

Spašavanje posrnulih divova

Bez financijske injekcije od strane države Petrokemija i Đuro Đaković našli bi se u velikim problemima.

Kutinska tvrtka dokapitalizirana je s 250 milijuna kuna, no za stabilnost potrebno je još toliko i u 2015. bit će nužno pronaći strateškog partnera.

Đuro Đaković dobio je iz državnog proračuna 65 milijuna kuna i tvrtku čeka veliko pospremanje. Slavonskobrodskoj tvrtki s 1300 zaposlenih nužni su novi poslovi i povećanje prihoda.

Država je s dokapitalizacijom postala ponovo većinski vlasnik, a neslužbene informacije iz Banskih dvora govore da Vlada želi što prije pronaći privatnog vlasnika.